Glas Istre: 08. 11. 2005.

NA SKUPU NEVLADINIH ORGANIZACIJA PREDSJEDNICI DRŽAVA DAYTONSKOGA TROKUTA PRVI PUT NISU POTPISALI ZAJEDNIČKU IZJAVU

Debakl Igmanske inicijative

Hrvatski član Predsjedništva Ivo Miro Jović usprotivio se načelu nemiješanja susjeda u unutarnje stvari neovisne BiH, dok je srpski član Predsjedništva BiH Borislav Paravac ignorirao usuglašavanje zajedničke izjave o temi sastanka

SARAJEVO - Neslaganje u Predsjedništvu BiH o načelima budućnosti zemlje postalo je posve očito poslije jučerašnje sjednice nevladinih organizacija iz regije o promjenama Daytonskoga sporazuma, na koju su došli predsjednici Hrvatske i SCG-a, ali ne i hrvatski i srpski članovi Predsjedništva BiH Borislav Paravac i Ivo Miro Jović.

Zbog temeljnog neslaganja trojice članova Predsjedništva o preustroju BiH, prvi put se dogodilo da predsjednici država Daytonskoga trokuta na sjednici Igmanske inicijative nisu potpisali zajedničku izjavu o temi sastanka, kojom su običavali pozvati na daljnju europeizaciju regije. O zajedničkoj izjavi, naime, tekst koje su zajednički predložile nevladine organizacije Igmanske inicijative, članovi Predsjedništva BiH nisu se uspjeli usuglasiti, pa ona nije ni potpisana. Neslužbeno doznajemo da je Paravac ignorirao usuglašavanje te da je Jović zahtijevao da se u izjavu ne uvrsti odavno djelatno načelo nemiješanja susjednih država u unutarnje stvari BiH.

Razlike, međutim, nisu bile vidljive samo unutar BiH: umnogome su se razlikovali i govori predsjednika SCG-a Svetozara Marovića te hrvatskoga predsjednika Stjepana Mesića. Marović se tako dvosmisleno zauzeo za »sporazum konstitutivnih naroda u kojemu se nitko neće osjećati uskraćenim u stečenom pravu«, ali i »ni jedna njihova odluka ugroziti euroatlantski put BiH«. Predsjednik Mesić, nasuprot tome, otvoreno je za državu »u kojoj nitko ne ostvaruje bilo kakva prava na osnovi nacionalne pripadnosti, nego isključivo na osnovi građanske ravnopravnosti«. »Rješenje vidim u uspostavi građanskog društva u kojemu je unutarnja organizacija države isključivo administrativne prirode«, rekao je Mesić zauzimajući se za povratak prognanika u prijeratne domove, kažnjavanje ratnih zločinaca, suzbijanje radikalizma demokratizacijom te za kampanju prosvjećivanja ljudi o tome da je europeizacija bolja od nacionalizma i rata.

Mesićev koncept budućnosti BiH pokazao se najsličnijim modelu bošnjačkoga člana Predsjedništva BiH Sulejmana Tihića. On želi »građansku državu multietničkih regija uz precizno određivanje vitalnoga nacionalnog interesa«. »Trebamo postići konsenzus o onome o čemu možemo - državnoj i lokalnoj vlasti - a o onome o čemu konsenzusa nema, treba pregovarati. Nije dobro da se dva naroda dogovore na račun trećega, a nije dobro ni to da jedan narod ima više prava od ostala dva, koja je osvojio ratom«, rekao je Tihić, predlažući osnivanje komisije za istinu u BiH.

B. PAVELIĆ