ZAGREB - »Nakon loše provedene privatizacije i nelikvidnosti gospodarstva krajem devedesetih godina, Hrvatska je morala potpisati aranžmane s MMF-om prvenstveno zbog toga da podigne svoj rejting i vjerodostojnost pred međunarodnim čimbenicima. Aranžmani koji su uslijedili nakon toga bili su izravan zahtjev EU, kao uvjet o početku pregovora o pridruživanju«, rekao je Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke na konferenciji »Države u tranziciji: MMF i Svjetska banka faktori razvoja ili stagnacije?«, održanoj u utorak u organizaciji Geoekonomskog foruma.

»MMF je samo moderator, ali stvarima ne daje osnovni smisao. Odlučujemo sami i u tom smislu MMF nam nikada nije bio zapreka da u okviru onoga što sami odlučimo utvrdimo i implementiramo mjere za rast i razvoj na zdravim osnovama. A to što nam to često ne uspijeva je naš problem«, ocijenio je Rohatinski, dodajući da se i nakon početka pregovora s EU iz Bruxellesa očekuje da će se postojeći aranžman (koji ističe u travnju iduće godine) produžiti i na 2006.

Naglasio je kako se kroz promjene gospodarske klime i stanja na svjetskom tržištu mijenjala i uloga MMF-a - od regulatora pravednosti tržišta, preko svjetskog policajca u službi vjerovnika, promotora globalizacije i jačanja ekonomije SAD-a, do uloge koju sada ima, a to je balansiranje između opće paradigme globalizacije, liberalizacije i privatizacije s jedne strane, te nastojanja da svi ti procesi ostanu u granicama prihvatljivim za njihovo ostvarenje.