Vjesnik: 12. 11. 2005.
Općinski sudovi pod nadzorom inspektora
Od 4144 kaznenih spisa starijih od pet godina zagrebački Općinski sud riješio tek 296
Stanje sudske uprave u Općinskom sudu u Zagrebu je katastrofalno. Temeljnih akata za rad suda nema. Zbog toga se iz godišnjeg rasporeda rada sudaca ne zna tko što radi i koliko«, kazala je Vjesniku Martina Maršić, načelnica sektora za pravosudnu upravu Ministarstva pravosuđa, opisujući trenutačnu situaciju u zagrebačkom općinskom sudu, najv
ećemu u državi.»Neki poslovi u tom neredu povjereni su službenicima sa srednjom stručnom spremom, a mnogi od njih nemaju čak ni stručni ispit, na što su obvezni. Sudski upisnici su kao da je pala bomba«, kaže načelnica.
»Da Općinski sud u Zagrebu nema predsjednika u statusu v. d., nakon nalaza pravosudne inspekcije morali bismo smijeniti čelnog čovjeka tog suda«, kažu u Ministarstvu pravosuđa.
Martina Maršić opisuje razloge za tu ocjenu: »Ako je prioritet rješavanje sporova starijih od pet godina, kako je moguće da se prošle godine od 4144 spisa riješenih u kaznenom odjelu takvih riješi samo 296? Kako je moguće da se u građanskom odjelu od 41.264 predmeta riješi samo 1423 takva spisa i to starija od deset godina«, pita se Vjesnikova sugovornica.
Do listopada ove godine Ministarstvo pravosuđa dobilo je oko 2500 predstavki građana na rad suda. S obzirom da se taj broj predstavki ponavlja iz godine u godinu, u listopadu prošle godine ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt odlučila je to prekinuti. Aktivirala je ovlast iz Zakona o sudovima da Ministarstvo i viši sudovi moraju i mogu provoditi sudsku inspekciju pravosudne uprave. Nalazi u proteklih godinu dana su različiti.
Spomenute su predstavke tako natjerale Ministarstvo da ode u Općinski sud u Supetru i da, nakon provjere, smijeni njegovu predsjednicu Ivanu Domić.
Bez predstavki, po sistemu slučajnog odabira, inspektori Ministarstva otišli su u Općinski sud u Makarskoj - i pronašli katastrofu.
Predsjednik tog suda se nalazi pred razrješenjem, jer je stanje jednostavno neobranjivo. Ponajprije, sve funkcije financijskog nadzora rada suda obavlja sam predsjednik svojim potpisom na platnim nalozima. Bilo bi to još u redu da nije problem s »izvanproračunskim« prihodom suda. Riječ je o polozima, taksama i drugom novcu koji po zakonu stranke plaćaju u dijelovima postupka koji vode pred sudom. Koliko je tog novca i gdje je, ne zna se. Uza sve to, sud radi bez godišnjeg rasporeda poslova, nema kućnog reda suda, a upisnici se vode tako da u relativnom malom sudu nitko ne zna gdje se pojedini spis nalazi.
Zanimljiv je i slučaj Općinskog suda u Vrbovcu. Odatle u Ministarstvo dolaze predstavke dviju sutkinja protiv predsjednice Suda. Njima se pridružio i bivši predsjednik tog suda protiv kojeg se, usput rečeno, vodi i kaznen
i postupak.Tvrdnja iz predstavki da se Sud vodi nepravilno i nezakonito, inspekcijskim se nalazom pokazao - netočnim.
Zajedno sa sucima Županijskog suda u Sisku inspektori Ministarstva su otišli u Općinski sud u Gvozdu. Taj sud ima predsjednika Zvonimira Josipovića i suca - Zvonimira Josipovića. Taj jedini pravosudni uposlenik Suda osumnjičen je da je jednu presudu donio u korist stranke koja mu je platila 200 tadašnjih njemačkih maraka. Inspekcija je pokazala - optužbe nisu utemeljene.
Perfektno stanje pronađeno je i u Općinskom sudu u Splitu. Predsjednik Vlado Madunić zaradio je nakon inspekcije sve same odlične ocjene, od organizacije prostora, rada sudaca do smanjenog broja zaostalih spisa. Slično je pohvaljen i predsjednik i sud u Kaštel Lukšiću.
Šakre-Ožbolt: Inspekcije ne ugrožavaju neovisnost sudova
Zakon o sudovima nam daje pravo da provodimo inspekciju rada sudske uprave. Ta inspekcija nema nikakve veze sa sudskim odlukama, pa primjedbe na inspekcijske izlete po sudovima da to Ministarstvo ugrožava samostalnost i neovisnost sudova nema nikakve veze. Svjedoči to i podrška koju u obnovi inspekcijskog rada dobivamo u Vrhovnom sudu«, kaže ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt. »Međutim, stvari ne idu glatko. Utvrdili smo da se ne primjenjuje zakonska obveza da sucu koji se nalazi pod stegovnim ili čak i kaznenim postupkom i dalje na račun dolazi cijela plaća, umjesto umanjena za trećinu kako to kažu propisi. Utvrđeno je nadalje da se stegovni i drugi postupci protiv sudaca ne vode brzo i efikasno, pa nam se i dalje događa da utvrđen nerad, nekvaliteta, pa čak i korupcija ili slična nezakonita ponašanja ne dobivaju i brzu sankciju. Ne trebam ni govoriti kolika je to šteta za ugled pravosuđa. A tvrdim da smo propisima sve učinili za efikasnu kontrolu sudske uprave i kažnjavanje onih koji se ne drže Zakona o sudovima. Te se odredbe ne slijede u zaštiti radne i profesionalne odgovornosti, pa se ne postiže ni opći interes«, kazala je ministrica.
Vlado Rajić