Procjenjuje se da jamci mjesečno umjesto nemarnih dužnika otplate oko 20 milijuna kuna. Ostaje im tek privatna tužba protiv onih za koje su jamčili svojom plaćom, a pravnici im savjetuju da tužbe pokrenu čim otplate prvu ratu

ZAGREB - Najmanje deset tisuća ljudi u Hrvatskoj svaki mjesec otplaćuje kredite umjesto svojih prijatelja ili rodbine kojima su bili jamci! Ako je prosječna rata koju oni otplaćuju oko dvije tisuće kuna, to znači da oni ukupno mjesečno bankama otplate 20 milijuna kuna. Brojka od deset tisuća jamaca koji otplaćuju kredite nije službena, jer službene podatke o toj posljedici sve većeg kreditiranja građana nismo mogli dobiti od banaka niti njihove udruge, nego se radi o procjeni do koje smo došli temeljem nekih drugih podataka, ali i neslužbenih razgovora s pojedinim bankarima.

Koliko su banke odobrile namjenskih i nenamjenskih kredita također nije moguće saznati. No, ako nešto više od trećine zaposlenih, odnosno oko 500 tisuća građana, ima neki od tih kredita, te ako dva posto tih kredita otplaćuju jamci, to znači da sve banke u Hrvatskoj mjesečno sjednu na plaće deset tisuća jamaca kako bi podmirile svoja potraživanja. No, u potrošačkim udrugama ističu da ni oni ne mogu doći do podataka o odobrenim kreditima ili jamcima u nevolji, ali da bi procjena o deset tisuća građana koji otplaćuju tuđi stan ili auto mogla biti netočna samo zato što se radi i o većem broju.

Tako primjerice iz Raiffeisen banke objašnjavaju da su u naplati stambenih kredita dosad izvršili tek jednu zapljenu nekretnine, a da se tek za nekoliko slučajeva vodi sudski postupak naplate, što, tvrde u RBA, čini tek promile u odnosu na broj kredita koji su plasirali. U toj banci otkrivaju da jamci otplaćuju tek jedan posto ukupnog broja kredita.

RBA ima problema s naplatom za oko tri posto kredita, a taj se trend, tvrde, nije mijenjao u odnosu na prethodno razdoblje. U Zagrebačkoj banci »postotak loših potraživanja kod glavnih kreditnih proizvoda postoji kod malo više od dva posto kredita«, ali nije precizirano znači li to »malo više od dva posto kredita« i naplate od jamaca. No, ta je banka, odnosno njezina agencija za nekretnine na svojim internet stranicama oglasila prodaju tridesetak nekretnina nad kojima je provedena ovrha, zbog zanemarene otplate kredita.

Iz PBZ-a, ali i OTP ili Erste banke nismo mogli dobiti ni postotak loše naplate kredita. Iz PBZ-a ističu da se naplata kredita obavlja prema prioritetima. Napominju i to da su se jamci »samim potpisom ugovora obvezali i na mogućnost da se naplata u slučaju nemogućnosti naplate od dužnika obavlja s njihovih računa«. No, ističu kako je u posljednje vrijeme trend odobravanja kredita bez jamaca, te da je ove godine građanima odobreno samo oko 10 posto kredita s jamcima od ukupnog broja kredita, a cilj je u sljedećim godinama taj broj još smanjiti. I u ostalim bankama ističu da je sve više kredita bez jamaca, te da se služe drugom vrstom osiguranja, kao što su hipoteke, depoziti, ulozi u novčane i investicijske fondove, ali i polica životnog osiguranja. Tako su danas u Zagrebačkoj banci jamci »osigurač« u tek 30 posto odobrenih kredita građanima.

Čini se da je u Hrvatskoj još uvijek sramota biti prevareni jamac, pa se ljudi nerado, čak i anonimno, odlučuju govoriti o svojim slučajevima. Slučaj jednog od njih je posebno zanimljiv jer je čovjek pet godina otplaćivao kredit za svog prijatelja kojem je bio jamac. Banka je izračunala da je kredit ipak preplaćen za nekoliko stotina kuna i novac je uredno vratila. No, da nesreća i bijes našeg sugovornika budu veći banka je preplaćeni dio kredita trasferirala na račun onoga na koga je kredit i glasio, odnosno na račun nemarnog dužnika.