Oporezivanje kamata na ušteđevinu, te ulazak svih depozita poduzeća i građana do maksimalnih 20.000 eura u sustav osigurane štednje, neke od najzanimljivijih promjena što čekaju Hrvatsku ulaskom u Europsku uniju. Što će nas točno zadesiti tog dana ovisi i o rezultatima pregovora kojima se može ishoditi i određeno razdoblje prilagodbe. No, činjenica je da nas sve te stvari ipak očekuju u budućnosti.

No, uz oporezivanja kamata, Europska unija zahtijeva i uvođenje prekogranične razmjene informacija među državama članicama koje se tiču plaćanja kamata osobama s prebivalištem u EU-u. Kako Europa želi efikasno oporezivati prihode od kamata koje njezini građani zarađuju na njezinu području, tako zahtijeva takvu razmjenu informacija da bi, primjerice Italija, mogla ubrati porez na kamate koje njezini građani zarade, recimo, u Njemačkoj.

Još su prije dvije godine porezni stručnjaci predlagali da se uvede oporezivanje kamata po stopi od 15 ili 20 posto, uz poseban tretman malih štediša. Svoj su stav argumentirali tvrdnjom da neoporezivanje kamata nije pomoglo gospodarstvu, a izvan sustava poreza na dohodak ostaju milijarde kuna.

Više od tri i pol milijarde kuna težile su lanjske kamate isplaćene štedišama u RH. Po najnižoj poreznoj stopi od 15 posto svaka milijarda kamata značila bi državi 150 milijuna kuna ubranog poreza. Štediša koji bi uštedio 100.000 kuna godišnje i na to dobio kamatu od pet posto - 5000 kuna, državi bi od toga morao dati 750 kuna, pa bi mu ostalo 4250 kuna čiste kamate. Kada bi uz istu kamatu čovjek uspio uštedjeti 7000 kuna na godinu, kamata bi mu iznosila 350 kuna od čega bi mu država uzela 52 kune, pa bi zarada od štednje iznosila - 298 kuna.