Vjesnik: 15. 11. 2005.
Život u minusu
Od 1,96 milijardi kuna novopodignutih kredita tijekom rujna, goto
vo 450 milijuna kuna otpada na prekoračenja po tekućem računuUpitate li većinu hrvatskih građana mogu li spojiti kraj s krajem mjeseca, a da barem malo ne zagrebu u dozvoljeni minus na tekućem računu, odgovor će najvjerojatnije biti negativan. Zapravo velik broj Hrvata misli da što mu je odobreni iznos prekoračenja veći, utoliko život lakši. Na prvi pogled to je uistinu tako, no pritom se zaboravlja da banka nije ni Mercatone, niti Mercator, a niti Getro jer račun kad-tad stigne na naplatu. No novčarske s
u kuće, ako ih promatramo kao supermarkete, uistinu dobro opskrbljene, a na policama se nudi što god srce zaželi, pa samo preostaje ubacivanje u košarice.Kao što rekosmo, računi stižu na naplatu, pa kad stigne plaća i od nje se odbije onoliko koliko smo se zaigrali s minusom, u džepu ne preostaje baš previše kuna. Ali ništa zato. Tu je, opet, dragocjeno prekoračenje. I krug se zatvara. Bez obzira na ne baš povoljne kamate koje se bespogovorno plaćaju.
O tome koliko nam je dozvoljeni minus prirastao srcu govore i podaci prema kojima su ukupni zajmovi odobreni stanovništvu potkraj rujna dosegli gotovo 75 milijardi kuna. To, pak, znači da je u odnosu na kolovoz, dakle za mjesec dana, odobreno novih 1,96 milijardi kreditnih kuna. Promatrano na godišnjoj razini, u odnosu na prošlogodišnji rujan, građani su podigli novih 13,7 milijardi kuna kredita. I tijekom rujna, uostalom kao i u kolovozu, najviše je odobreno stambenih zajmova, 803 milijuna kuna, koji su u devet ovogodišnjih mjeseci dosegli ukupan iznos od 25,7 milijardi kuna.
Od novih kredita, teških 1,96 milijardi kuna, gotovo 450 milijuna otpada upravo na prekoračenja po tekućim računima. Iako u bankama objašnjavaju da su dozvoljeni minusi samo kratkoročne slamke spasa kako bi se prebrodila trenutačna besparica, dok na račun ne sjedne plaća ili neki drugi prihod, te da nisu predviđeni za duge pruge, ovo drugo je ipak puno češće nego kao premosnica od plaće do plaće.
Što nam minus znači dovoljno kazuje i jedna ne tako davna dogodovština. Podsjetimo, jedna hrvatska banka je minus, onima koji dozvoljeno prekoračenje iz nekog razloga nisu koristili, smanjila bez ikakva objašnjenja. Telefoni su se užarili, i svi su tražili svoje pravo na prekoračenje.
Oni, pak, koji se hvale da nemaju nikakva kredita, zaboravljaju da je i dopušteno prekoračenje po tekućem računu zapravo kredit na koji se plaćaju vrlo visoke kamate, tek neznatno manje od zakonske petnaestpostotne zatezne kamate. No treba naglasiti da kamatne stope mogu biti primjetno niže ako netko koristi pakete od više bančinih usluga, potom ako su umirovljenici ili žene na porodiljnom dopustu. Iznos dozvoljenog prekoračenje, naravno, ovisi o mjesečnim primanjima. Tako primjerice, Privredna banka Zagreb, HVB Splitska banka i Hrvatska poštanska banka klijentima koji uredno podmiruju obveze odobravaju minus do 30.000 kuna, Raiffeisen, Zagrebačka i OTP banka do najviše 40.000 kuna, dok se u Hypo Alpe-Adria banci može dobiti i 50.000 kuna.
Lijepo i primamljivo dok se ne prijeđe zacrtana granica. Odlazak u crveno, ako si to možete dopustiti, vuče kaznene penale - od smanjenja iznosa prekoračenja do njegova ukidanja, pa i oduzimanja kartice. Stoga nije rijetkost da se podiže bilo kakav nenamjenski kredit kako bi se pokrio manjak. Jer kredit će se već nekako otplatiti, ali život bez minusa je nezamisliv.
Vesna Antonić