Vjesnik: 12. i 13. 11. 2005.

Shmuel Meirom, izraelski veleposlanik u Hrvatskoj

Zbog Dalmacije postao sam veleposlanik u Hrvatskoj

Bruno LOPANDIĆ

Novi izraelski veleposlanik Shmuel Meirom u Hrvatsku je došao prije dva mjeseca, no već ima pune ruke posla. Kako sam naglašava, izvrsne političke odnose želi iskoristiti kako bi poboljšao ekonomsku suradnju dviju zemalja.

Gospodine veleposlaniče, na dužnosti ste u Hrvatskoj tek dva mjeseca. Kakvi su vaši prvi dojmovi ?

- Moram vam reći da taj dojam nije prvi. Bio sam u Hrvatskoj kao turist u Dalmaciji. Nakon toga rekao sam supruzi da bih, ako se otvori veleposlanstvo u Hrvatskoj, želio ovcdje doći kao veleposlanik. Ona mi je rekla da nemam šanse.

Znači li to da je u izraelskom ministarstvu vanjskih poslova postojala oštra konkurencija za veleposlaničko mjesto u Zagrebu?

- Naravno.

Kako biste ocijenili hrvatsko-izraelske odnose?

- U posljednje tri, četiri godine oni su izvrsni, stoga smo mislili da je upravo sada pravo vrijeme za otvaranje veleposlanstva u Hrvatskoj. Naši odnosi imaju i ekonomskog potencijala. Osim toga, perspektiva ulaska Hrvatske u Europsku uniju također je važan podatak.

U trendu u kojem po svijetu zatvaramo veleposlanstva, u Hrvatskoj smo ga odlučili otvoriti. Tu je, naravno, i pitanje reciprociteta; Hrvatska već neko vrijeme ima veleposlanstvo u Izraelu. Zbog svih tih razloga odlučili smo da je vrijeme poduzeti neke korake prema Hrvatskoj.

Možete li nam objasniti stajalište izraelske vlade o putovanju Ante Đapića u Izrael?

- Zapravo, izraelska vlada nema nikakve veze s Đapićevim posjetom. Niti smo bili za taj posjet, niti protiv njega. Niti sm ga pokušali spriječiti, niti “pogurati”. To znači da izraelska vlada nije činila ništa vezano uz to pitanje. No, koliko mi je poznato, gradonačelnik koji je trebao primiti Đapića dobio je neke materijale i nakon toga je odlučeno da ga se ne pozove na potpisivanje sporazuma o suradnji dvaju gradova. No, to nikoga ne treba spriječiti da dođe u Izrael. Kao i svi, i Đapić može putovati u Izrael kao privatna osoba. Mi smo slobodna zemlja, a takva je i Hrvatska.

Jedino što možemo reći jest da vrijeme za službeni posjet nije dobro. Đapić tek mora dokazati neke stvari. Službeno ga nećemo primiti.

Surađuju li Hrvatska i Izrael na međunarodnom planu, u multilateralnim organizacijama?

- Hrvatska i Izrael surađuju na mnogim primjerima u međunarodnim organizacijama i ta se suradnja odvija jako dobro. Na primjer, Izrael je imao neke kandidate za članove UNDP-a koje je Hrvatska podržala.

Hrvatska i Izrael imaju, dakle, odlične političke odnose, no bilo bi dobro kad bismo se mogli odmaknuti od one fraze da nažalost te odnose ne prate oni ekonomski. Možemo li biti konkretniji? Radi li se što na ekonomskom planu?

- Iznos trgovinske razmjene trenutno je između 25 i 30 milijuna dolara. To baš nije nešto. U Hrvatskoj radi nekoliko izraelskih tvrtki, a mnoge pokušavaju doći ovdje. No, klima za poslovne ljude u Hrvatskoj nije još onakva kakva bi trebala biti i od tih ljudi dobivamo dosta primjedaba. Neki su tvrdili da su s hrvatskim tvrtkama potpisali ugovore, koje one na kraju nisu poštovale.

S druge strane, ima izraelskih tvrtki koje su zadovoljne radom ovdje. Zbog toga sam odlučio provjeriti koji su to točno problemi. Imali smo poteškoća zbog nedostatka sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Učinio sam sve što je u mojoj moći da to riješimo, jer se posljednji put o tome razgovaralo 2003. godine. Probudio sam obje strane i odlučio da ćemo u prosincu završiti posao s tim sporazumom.

Jeste li o tim problemima razgovarali s hrvatskim dužnosnicima?

- Naravno. Svi ministri s kojima sam razgovarao vrlo su dobro upućeni u situaciju i čine sve da bi se to riješilo. No, ne ovise sve stvari o ministrima.

U hrvatsko-izraelskim odnosima često se na listi prioriteta spominjala suradnja u turizmu. Ima li kakvih pomaka na tom planu?

- Trenutno to izgleda kao monolog, suradnja jedne strane. Velik broj izraelskih turista, gotovo 200.000, dolazi u Hrvatsku, pritom najviše u Dalmaciju. Hrvatskih turista u Izraelu je puno, puno manje. To je također jedna od mojih zadaća ovdje; pokušati nagovoriti Hrvate da putuju u Izrael. Možda ne njih 200.000, ali veći broj svakako.

Spomenuli ste da Vaš dolazak kao veleposlanika nije ujedno prvo upoznavanje s Hrvatskom jer ste već boravili u Dalmaciji. Jeste li imali vremena u ova dva mjeseca upoznati se sa Zagrebom?

- Posjetio sam najvažnije dijelove grada, barem tako mislim. Budući da intenzivno tražim rezidenciju, ljudi me vode u najrazličitije dijelove grada, od Pantovčaka i Tuškanca do Novog Zagreba. Za početak sada znam gdje se nalazim i gdje je veleposlanstvo.

Jeste li svjesni kakav imidž Izrael može imati u zemljama poput Hrvatske?

- Kad je riječ o imidžu Izraela, ljudi bi ga trebali promatrati ne samo kao dio svjetskog problema; krize zbog političkih razloga, već i kao vodeću zemlju u visokoj tehnologiji, poljoprivredi i ujoš mnogo drugih stvari. Kad biste posjetili Izrael, vidjeli biste da ovo o čemu govorim nije propaganda. Izraelski izvoz u prošloj godini dosegnuo je 34 milijarde dolara, pritom 11 milijardi USD dolazi od plasmana proizvoda visoke tehnologije. To, mislim, govori samo za sebe. U poljoprivredi, izraelska krava prosječno daje 10.000 litara godišnje. U Europskoj uniji prosjek je 6500 litara. Kao što vidite, imamo nekih prednosti.

Možda biste mogli u Hrvatskoj izgraditi malu silikonsku dolinu?

- Možda.

Kakva je mogućnost za trajni mir u regiji u kojoj je i Izrael?

- Želio bih naglasiti prijetnje zemalja poput Irana prema Izraelu što nas jako zabrinjava. Sasvim ste sigurno čuli za deklaraciju iranskoga predsjednika. Tu nije riječ samo o opasnosti za Izrael. U deklaraciji se govori o sukobu ideologija između Zapada i islamskog svijeta. Zato mislim da ne treba samo Izrael biti zabrinut.