MOSTAR Američka administracija točno deset godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma za BiH sama je priznala njegove goleme slabosti, zbog čega će od petka, 18. studenoga, do utorka, 22., pokušati posredovati u razgovorima predstavnika triju naroda iz osam političkih stranaka, i konačno postići dogovor o izmjenama Ustava BiH. Kako doznaje Večernjak, pregovori bi se vodili u američkome Institutu za mir (USIP), a na koncu je predviđen susret s glavnom državnom tajnicom Condoleezom Rice, kojem bi se priključila trojica članova BiH Predsjedništva, Ivo Miro Jović, Sulejman Tihić i Borislav Paravac. U Washington su pozvani i kardinal Vinko Puljić te reis Mustafa Cerić, kao i visoki predstavnik Paddy Ashdown, koji će govoriti na okruglome stolu što ga organizira USIP.

Za razliku od 1995., kad su nakon golemih pritisaka i uvjeravanja u bazi Ohio u Daytonu popustili predsjednici Tuđman, Izetbegović i Milošević, sada će dogovor biti teže postići budući da čelnici hrvatskih i bošnjačkih stranaka- HDZ-a, HNZ-a, SDA i SBiH-a - očekuju dogovor o novom ustavu i ukidanju sadašnje podjele na dva entiteta, SDP traži građansku državu, dok srpske stranke ne žele dalje razvlastiti svoj entitet. Po očekivanjima američkih diplomata, amandmani na izmjene Ustava BiH trebali bi biti poslani u parlamentarnu proceduru u prosincu da bi se mogli izglasovati do ožujka, na osnovi čega bi se raspisali novi izbori.

Američki podtajnik Nicholas Burns otkrio je tijekom saslušanja pred Odborom za međunarodne odnose Senata SAD-a, koje je održano početkom proteklog tjedna, da će glavna državna tajnica Condoleeza Rice od članova Predsjedništva Jovića, Paravca i Tihića tijekom njihova susreta 22. studenoga u Washintonu zatražiti pristanak za kozmetičke ustavne reforme kojima bi razmontirali kolektivno Predsjedništvo, uspostavili snažniju Vladu i reformirali Parlament.

Kad bosansko (kako se predstavlja Bosna i Hercegovina) čelništvo dođe u Washington za dva tjedna, mi ćemo od njih tražiti da se slože s još ambicioznijom vizijom jednoga predsjednika, snažnije Vlade i reformiranoga Parlamenta kako bi se izbrisale glavne političke podjele rekao je Burns. Večernjak je ekskluzivno u posjedu njegova izvješća podnesenog pred američkim Senatom protekloga tjedna. Tom tvrdnjom Burns je potvrdio da su kozmetičke izmjene Ustava rezultat pritisaka međunarodne zajednice, a ne dogovora domaćih političkih stranaka. Pritom je nedavno preko bosanskohercegovačke diplomacije iz američkog State Departmenta poručeno kako tijekom pregovora o izmjenama Ustava neće biti ukidanja Republike Srpske. To, međutim, Burns nije rekao senatorima iz Odbora za međunarodne odnose. Dodao je tek da je cilj stvoriti snažnu državu Bosnu koja bi bila partner Europi.

Za Daytonski mirovni sporazum nikad se nije mislilo da bude zarobljen u kamenu dodao je Burns. Po njegovim tvrdnjama, američka će diplomacija u 2006. nastojati riješiti status Kosova i reforme u Bosni i Hercegovini. Pritom će snažno inzistirati na uhićenju optuženika pred Haaškim tribunalom, uspoređujući počinjene zločine s nacističkim. Zato moramo prezrene ratne zločince, Radovana Karadžića, Ratka Mladića i Antu Gotovinu, poslati u Haag, s obzirom na to da su oni odgovorni za najgora kršenja ljudskih prava u Europi poslije nacista dodao je Burns.

– Za Daytonski mirovni sporazum nikad se nije mislilo da bude zarobljen u kamenu – dodao je Burns. Po njegovim tvrdnjama, američka će diplomacija u 2006. nastojati riješiti status Kosova i reforme u BiHi. Pritom će snažno inzistirati na uhićenju optuženika pred Haagom. – Zato moramo zločince Karadžića, Mladića i Gotovinu, poslati u Haag, jer su krivi za najgora kršenja ljudskih prava u Europi poslije nacista – dodao je.