Slobodna Dalmacija: 17. 11. 2005.

APSURDI BIVŠI VLASNIK I DIREKTOR PROPALE KAPTOL BANKE - DEJAN KOŠUTIĆ - DOBIVA ODŠTETU

Tuđmanovu unuku za stečaj banke - nagrada 120.000 kuna!

ČETIRI GODINE STEČAJA Nakon četiri godine sutra bi trebao biti okončan stečaj Kaptol banke, a na zagrebačkom će se Trgovačkom sudu donijeti i odluke o obeštećenju vjerovnika propale banke. Među njima je i njezin osnivač i nekadašnji vlasnik Dejan Košutić kojemu je stečajni sudac, navodno, priznao potraživanja od oko 120 tisuća kuna

Piše: Vuk ĐURIČIĆ

Na zagrebačkom će se Trgovačkom sudu sutra održati završno stečajno ročište u slučaju Kaptol banke, na kojemu bi se trebale donijeti odluke o obeštećenju vjerovnika propale banke, među kojima je i njezin osnivač i nekadašnji vlasnik Dejan Košutić kojemu je stečajni sudac, navodno, priznao potraživanja u iznosu od oko 120 tisuća kuna.

Nakon toga je pokrenut stečajni postupak koji bi nakon više od četiri godine ovih dana trebao biti okončan. Košutić je Kaptol banku, koju su mnogi, zbog toga što joj je osnivač i vlasnik bio unuk bivšeg predsjednika Franje Tuđmana, zvali i "Unukovom bankom", osnovao 21.veljače 1996. godine.

Štedionica, pa banka

U početku je imala pedesetak zaposlenih, osam poslovnica i oko 400 dioničara. Košutić je prije toga, preciznije 1993. godine, uz pomoć kredita koji je dobio od također propale Croatia banke, osnovao Štedionicu "Kaptol" koja je 1996. godine, navodno uz dodatne investicije, prerasla u banku.

Uz Košutića i njegovu Štedionicu, ključni osnivač Kaptol banke bio je u Grčkoj trenutačno pritvoreni biznismen Hrvoje Petrač. On je, prema svojedobno javno objavljenim podacima, bio najveći dioničar Kaptol banke s više od 30 posto vlasničkog udjela, a bolje upućeni tvrde da je Petrač, preko nekoliko fiktivnih vlasnika, zapravo bio većinski vlasnik.

U grupaciji i veliki PIF

Prema službenim podacima za 1997. godinu se može reći da je bila najuspješnija u kratkotrajnom postojanju Kaptol banke. Osim bankarskih poslova, grupacija Kaptol je tada okupljala i više poduzeća koja su se bavila drugim poslovima.

Tako su u njezinu sastavu bile tvtke Kaptol Petrač Leasing i KB Leasing, Kaptol investicijsko društvo za upravljanje investicijskim fondovima, Libertas osiguranje i jedna brokerska kuća. Osim navedenog, grupacija Kaptol je imala značajnu ulogu i u kuponskoj privatizaciji. Naime, njezin Središnji nacionalni fond (SNF) bio je, uz Dom fond i Expandiju, jedan od najuspješnijih PIF-ova.

U 1999. godini Kaptol banka se suočava s ozbiljnijim poslovnim problemima koji su najavljivali njezinu neizbježnu propast. Naime, u toj su godini ukupni rashodi banke, koji su iznosili 48,61 milijun kuna, za oko deset milijuna kuna premašili ukupne prihode i temeljni kapital banke.

Kredit HNB-a nije vraćen

Zbog problema u poslovanju, odnosno nelikvidnosti, Kaptol banka je bila prisiljena koristiti interventni kredit HNB-a koji joj je, a radilo se o iznosu od oko tri milijuna kuna, Središnja banka odobrila u veljači 2001. godine.

Kredit nije vraćen u zakonskom roku pa joj je HNB zbog toga, ali i zbog prethodno utvrđenih nezakonitosti u poslovanju, oduzeo odobrenje za rad.

Preselio se u Beograd gde se bavi biznisom

Košutić bi na ročište trebao stići iz Beograda, gdje potonjih godina živi i bavi se biznisom, a u srpsku metropolu, gdje mu inače živi otac, preselio se nedugo nakon što je njegovoj banci Hrvatska narodna banka u ožujku 2001. godine, zbog nezakonitosti u poslovanju i nelikvidnosti, oduzela odobrenje za rad.

Početak sa sokovima i daskama za peglanje

Propali bankar Košutić poslovnu karijeru započeo je početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Prvo se okušao u financijskom inženjeringu, zatim se bavio uvozom sokova Happy Day i dasaka za glačanje, a ubrzo je otvorio i streljanu "Domagojevi strijelci".

Uskoro biva imenovan članom Upravnoga odbora državne Croatia banke čijim kreditom 1993. godine osniva Štedionicu "Kaptol" koja tri godine poslije, uz ključnu ulogu moćnoga Hrvoja Petrača, prerasta u Kaptol banku čiji direktor, bez obzira na to što nije imao iskustva u bankarstvu i financijama, postaje Dejan Košutić.

Zanimljivo je da u Košutićevu banku nije imala povjerenje ni njegova baka Ankica Tuđman koja je "obiteljsku ušteđevinu" u iznosu od oko 200 tisuća nekadašnjih njemačkih maraka svojedobno povjerila Zagrebačkoj banci.