Prihvati li Sabor HSP-ov prijedlog da svaka stranka mora imati najmanje 10.000 članova, na hrvatskoj političkoj sceni moglo bi opstati tek manje od deset stranaka koje ispunjavaju taj uvjet. Istodobno, iz Registra političkih stranaka brisale bi se stranke koje imaju stotinjak ili čak manje od sto članova. Primjerice, Srednjoeuropska akcija koja ima samo 93 člana, ili Stranka potrošača, Stranka ekološki svjesnih građana, Stranka pravične demokracije, Slobodarska stranka Hrvatske i Demokratska akcija naroda Hrvatske.

U Registru stranaka upisane su ukupno 102 stranke, a većina njih nikad nije uspjela ući u Sabor. Regionalnog usmjerenja je 27 stranaka, po pet je pravaških, seljačkih i umirovljeničkih, šest manjinskih, četiri demokršćanske i sedam zelenih. Hrvatska ima i Demokratsku stranku žena, Hrvatsku europsku stranku i stranku s imenom njezina vođe - Bebić Vladimir - Treći hrvatski blok.

»Zakon bi se mogao odnositi na nove stranke, no ne može ga se provoditi retroaktivno i ukidati stečena prava stranaka. Problem je u tome što su upravo velike stranke stvarale male da bi stvorile konfuziju na izborima«, kaže Paraga.

Drago Mintas, predsjednik Domovinske građanske stranke, koja se zalaže za uspostavu »Kraljevine Hrvatske« smatra da demokraciju čine mali, a ne veliki, dok Radovan Smokvina, čelnik Alijanse za pravnu državu, kaže da njegovoj stranci i nije cilj imati brojno članstvo nego - zaživljavanje pravne države.

Nakon što je Libra pristupila HNS-u, uskoro bi trebalo doći do ujedinjenja HSLS-a i LS-a, a i HKDU bi se trebao spojiti s HDZ-om. Današnji HSS je 1991. nastao spajanjem nekoliko radićevskih grupacija, a i SDP je imao koristi od spajanja sa Socijaldemokratskom strankom Hrvatske 1994.

Marijan Lipovac