Ako zbog zabrane rada nedjeljom u svakoj od 45.000 malih, kvartovskih trgovina, koliko ih ima u Hrvatskoj, bude otpušten po samo jedan radnik, na ulici će završiti minimalno 45.000 ljudi, procjenjuju cehovska udruženja trgovaca

ZAGREB - Ako zbog zabrane rada nedjeljom u svakoj od 45.000 malih, kvartovskih trgovina, koliko ih ima u Hrvatskoj, bude otpušten po samo jedan radnik, na ulici će završiti minimalno 45.000 ljudi! Prognoza je to cehovskih udruženja trgovaca kojima se unatrag nekoliko dana neprestano javljaju mali trgovci s pitanjem hoće li ih država zbilja zatvoriti nedjeljom i s tvrdnjom kako će morati otpustiti barem jednog do dva zaposlenika, ako se to dogodi.

Iz Ministarstva gospodarstva je, naime, prije nekoliko dana stigla informacija da će u Sabor biti upućen novi Zakon o trgovini, kojim bi se rad nedjeljom dopustio samo »minimalnim iznimkama« - kioscima, trgovinama na benzinskim postajama, cvjećarnicama ili, primjerice, trgovinama svijeća. Kako je najavila pomoćnica ministra gospodarstva Ema Culi, nedjelja će »bazno« biti neradan dan, pa će od zabrane biti izuzete samo »trgovine koje građane opskrbljuju specifičnom robom ili su važne za očuvanje kulturne tradicije«. Kao primjer je navela upravo cvjećarnice, prodavaonice svijeća, kioske i trgovine na crpkama.

U Ministarstvu gospodarstva, međutim, pojašnjavaju da ništa nije gotova stvar, već je konačan samo stav Vlade da je »nedjelja bazično neradan dan«. Nedjeljom, ističu, trgovine ne trebaju raditi, osim onih koje »omogućuju normalno funkcioniranje zajednice«. Koje su to trgovine, odnosno što se podrazumijeva pod »kioskom, specijaliziranom trgovinom« i slično, napominju u Ministarstvu, »finese« su koje tek treba definirati.

Međutim, upravo su »finese« to što među trgovcima stvara konfuziju, no najviše im smeta činjenica da ih se diskriminira. I oni su, naime, za nerad nedjeljom, no samo pod uvjetom da ne radi nitko od konkurencije.

Kako napominje Jadranka Drk, predsjednica Ceha trgovaca Zagreba, novinski kiosci već sada prodaju sve osim kruha, no ako i njega ponude zamotanog u celofan, onda će zbilja imati sve, dakle i puno veći promet, a mali obiteljski dućan u susjedstvu morat će zatvoriti svoja vrata. Također, postavlja se pitanje zašto se rad dopušta trgovinama na benzinskim postajama čiji su vlasnici bogate naftne kompanije, a zatvaraju se mali, obiteljski kvartovski dućani. To znači da je Vlada odustala od svog lipanjskog prijedloga zakona koji je trebao otići u Sabor, i za kojeg se najavljivalo da će biti izglasan do kraja jesenskog zasjedanja. Riječ je o prijedlogu prema kojem bi nedjeljom radili i mali dućani prema unaprijed određenom rasporedu te trgovine na kolodvorima, aerodromima i benzinskim postajama, a u turističkoj sezoni svi.

Mali trgovci uvjereni su kako je Vlada od tog prijedloga odustala ne samo zbog zahtjeva Crkve, već i iz razloga što bi veliki trgovački lanci opet, kao i 2003. godine, Ustavnom sudu podnijeli tužbu zbog diskriminacije. Podsjetimo, sud je u travnju prošle godine ukinuo zabranu rada nedjeljom jer su se veliki trgovci žalili da su diskriminirani u odnosu na male, koji su mogli raditi nedjeljom. U ovoj je Vladinoj odluci presudio lobi velikih trgovačkih lanaca, uvjereni su mali trgovci, dodajući da će zbog gubitaka sigurno otpuštati zaposlenike. Nedjeljom, kako kažu, mali kvartovski dućani imaju zaradu upola veću nego radnim danima. Iako se vikendom građani opskrbljuju u velikim centrima, nedjeljom ipak svraćaju »iza ugla« po artikle koje su kod velikih zaboravili kupiti i pritom ne gledaju cijenu, objašnjavaju mali trgovci. Ovim će ih se zakonskim prijedlogom sigurno »dokrajčiti«, jer su ionako pod pritiskom velikih na gubitku. Osim toga, tvrde, oduvijek su male, obiteljske trgovine, bile daleko poštenije u plaćanju svojih radnika, pa tako i u plaćanju radne nedjelje, od velikih trgovaca.

Bojana MRVOŠ PAVIĆ