Stipčeva omiljena izreka bila je: »Za novu muziku potrebni su novi muzikaši«. Nema aktualnije poruke ni za današnje HSS-ovce koji će, na izbornom saboru stranke u prosincu, odlučiti po kojim će se notama svirati sljedeće četiri godine. U vrhu HSS-a i među najutjecajnijim dužnosnicima očevidno je dvoglasje, odnosno podjela na Tomčićeve i Friščićeve pristaše

Burne rasprave o budućnosti HSS-a izazivaju sjećanje na neke već pomalo zaboravljene lidere koji su seljake vodili u vremenima turbulentijima od današnjih. U današnjem se, sve podjeljenijem HSS-u, sve češće sjećaju svog pokojnog predsjednika inženjera Drage Stipca, političara koji je početkom devedesetih uspio od HSS-a napraviti važnu stranku, ne popuštajući pritiscima nostalgičara iz dijaspore ni utjecaju okretnih domaćih političkih amatera, koji su »seljački« brand pokušali iskoristiti za osobnu afirmaciju. Stipčeva omiljena izreka, koju sam nekoliko puta zabilježio u razgovorima s obnoviteljem HSS-a, bila je: »Za novu muziku potrebni su novi muzikaši«. Doista, nema aktualnije poruke ni za današnje HSS-ovce koji će uskoro, na izbornom saboru stranke u prosincu, odlučiti po kojim će se notama svirati u sljedeće četiri godine.

Očito, u utrci za šefa-dirigenta stranke dva su glavna kandidata, dosadašnji predsjednik Zlatko Tomčić i najuspješniji HSS-ov župan Josip Friščić. Nije isključeno da će im se priključiti još netko. Moguća je pojava kandidata koji su bliski Tomčiću ili Friščiću, čija bi namjera bila odvlačenje dijela delegatskih glasova ili stvaranje pomutnje na stranačkom saboru. Nerealno je ipak očekivati da će se kandidirati još neki utjecajni HSS-ovci iz redova podupiratelja jednog ili drugog favorita ili čak predstavnik neke treće opcije.

U vrhu HSS-a i među najutjecajnijim dužnosnicima u županijama i važnijim mjestima očevidno je dvoglasje, odnosno podjela na Tomčićeve i Friščićeve pristaše. Tomčića uglavnom podržava stranačko predsjedništvo, dio saborskih zastupnika HSS-a te predstavnici nekih manje uspješnih županijskih organizacija, poput zagrebačke i istarske. Od poznatijih članova HSS-a na njegovoj su strani Ljubica Lalić, Marinko Filipović i Luka Roić. I križevačko-koprivnički župan Josip Friščić uživa znatnu potporu. Prema medijskim nagađanjima, podupire ga čak dvije trećine županijskih organizacija, a od uglednih stranačkih dužnosnika prije svega Željko Pecek, Božidar Pankretić i Ante Markov. Štoviše, u predizbornom odmjeravanju snaga u javnost je plasirano da će i Pecek i Pankretić pokušati postati predsjednički kandidati, ali očito je izbor pao na Friščića, uspješnog župana, nepoznatog na nacionalnoj političkoj pozornici.

Izbor novog predsjednika HSS-a važan je za cijelu hrvatsku stranačku scenu. Više je razloga za takvu procjenu. Ponajprije, HSS je parlamentarna stranka još od 1990. (kad je osvojila tri mjesta) te je, u nekim razdobljima, svojom snagom bila poželjan koalicijski partner. Nesumnjivo je da će novi predsjednik HSS-a biti u prilici za sklapanje prijeizbornih i poslijeizbornih koalicija, pa je zanimljivo vidjeti hoće li on nastaviti dosadašnju praksu koaliranja s lijevim i lijevocentrističkim strankama.

Drugo, HSS je jedna od najstarijih stranaka u zemlji, s velikim utjecajem u ruralnim krajevima. Njezin je izborni potencijal veći nego što ga pokazuju recentna istraživanja stranačkog rejtinga, koja im donose oko pet posto glasova. Treće, stabilnost HSS-a pogodovala bi stabilizaciji opozicije. Sve su važnije oporbene stranke, naime, trenutačno u unutarnjim prijeporima. U SDP-u je počela bitka za Račanova nasljednika, u HSLS-u i LS-u ne uspijevaju dogovoriti ujedinjenje, dok u HNS-u ostaju i bez saborskih zastupnika. Stabilna i jasna politika HSS-a, kakve trenutačno nema, dala bi seljacima važnost kakvu odavno nisu imali, ali i prednost nad drugim opozicijskim strankama.

Tomčić, izložiti smjernice politike seljaka za sljedeće razdoblje. To će biti vrlo zanimljivo jer u iduće četiri godine biračko tijelo HSS-a, a to su ponajprije glasači koji žive na selu ili u manjim gradovima te žive od poljoprivrede, doživjeti velike promjene. Riječ je o uvođenju pravnih i poslovnih normi EU-a u poljoprivredu, što postaje prva politička tema. U nekim su se prigodama dosadašnji čelnici HSS-a prikazivali kao euroskeptici, ali stranačku politiku nisu nikada tako definirali. Preokreti u tom smjeru mogli bi za HSS-a biti odlučujuće pitanje na kojem će ili pasti ili osigurati političku budućnost.

Jasno je da Tomčić u novu predsjedničku utrku, poslije odrađenog desetogodišnjeg mandata, ulazi prilično potrošen. On je u politici napravio sve što se moglo. Kao koalicijski partner HDZ-a bio je ministar graditeljstva u vladi Nikice Valentića, a koaliranje s Račanom i Draženom Budišom odvelo ga je na mjesto predsjednika Sabora. Dobivao je i gubio izbore, u HSS-u se čuje da je odgovoran za posljednja dva poraza. Friščić, koji je na županskoj funkciji godinama, nepoznat je široj javnosti, ali za njega jamče najjača HSS-ova imena, poput Peceka i Markova. Smatraju ga operativcem čija bi zadaća bila temeljito renoviranje HSS-a koji su na političkoj vjetrometini nespretno pozicionirali dosadašnji stranački čelnici.