ZAGREB - Premda istraživanja pokazuju kako se većina hrvatskih građana protivi prodaji nekretnina strancima, određeni stručni krugovi smatra da takvo mišljenje nije opravdano. Ograničavanje vlasništva nad nekretninama u Hrvatskoj nije u dugoročnom ekonomskom interesu hrvatskih građana i vlasti jer bi ih to lišilo potencijalnog bogatstva, a državu fiskalnih prihoda, moglo se čuti na nedavno održanom okruglom stolu o tržištu nekretnina u procesu pridruživanja Europskoj uniji, u organizaciji Instituta za javne financije i Zaklade Friedrich Ebert.

Mihaljek je napomenuo kako bi Hrvatska imala dugoročne koristi od otvaranja tržišta nekretninama. Obnova stambenog fonda, veća privlačnost Jadrana za ostale turiste, te posebice oživljavanje lokalnih zajednica tijekom cijele godine, ako kuće za odmor postanu stalna boravišta, naveo neke od koristi Mihaljek, dok u srednjoročnom razdoblju niz razloga govori u prilog odmjerenom pristupu otvaranju tržišta nekretnina.

Mihaljek govori o primjerima Cipra, Češke, Mađarske i Slovačke koje su tražile petogodišnje prijelazno razdoblje, dok su baltičke zemlje, Bugarska i Slovenija dopuštale državljanima EU da kupuju kuće za odmor i prije pristupnih pregovora i nisu tražile prijelazne dogovore. Slovenija je, pak, dogovorila pravo na aktiviranje opće ekonomske klauzule kako bi zaštitila svoj sektor nekretnina u razdoblju od sedam godina. Prijedlog Europske komisije o petogodišnjem prijelaznom razdoblju za kuće za odmor konačno su prihvatile sve nove članice osim Malte. Mihaljek tako navodi i primjer Danske u kojoj stranci mogu kupovati nekretnine u poslovne i stambene svrhe, samo ne kao kuće za odmor, a istodobno stranci ne mogu ni postati vlasnici kuća uz obalu.