To bi značilo da trebamo imati jednu civilnu službu, koja bi objedinila obavještajnu i protuobavještajnu djelatnost (sadašnja OA i POA) i jednu vojnu obavještajnu službu, VOA-u odgovorio je jučer predsjednik Mesić u emisiji na Hrvatskom radiju na pitanje je li točno da je s premijerom Sanaderom već potpisao konačni prijedlog zakona. Mesić je demantirao i stvaranje posebne Agencije za prisluškivanje, kako su je nazvali mediji.

Zloporabe

- Dio službi tehnički je osposobljen za razne istražne radnje uključujući i prisluškivanja, ali to nije bilo dovoljno transparentno i omogućavalo je i zloporabe. Novim prijedlogom bi za prisluškivanje bili potrebni čvrsti dokazi, a sama procedura morala bi biti u skladu s europskim standardima rekao je Mesić, napominjući da će se prisluškivanje, koje se do sada moglo provoditi tri mjeseca, moći i produljiti ako budu podneseni čvrsti dokazi da je to nužno za istragu.

- Predsjednik države kroz svoje ustavne ovlasti, i kao vrhovni zapovjednik vojske i kao predsjedajući Vijeća za nacionalnu sigurnost, može dobiti uvid u rad tajnih službi, kako onih u vojsci tako i onih civilnih. On je taj koji može pozvati na razgovor sve šefove obavještajnih službi i oni su se dužni odazvati. Dojam je međutim da se pričom oko tzv. agencije za prisluškivanje, čini se, predsjedniku na mala vrata pokušavaju smanjiti ovlasti i iz ingerencija izvući jedan od značajnih segmenata obavještajne službe, a to je Središnja služba za elektroničko izviđanje, koja po prirodi i međunarodnoj praksi pripada vojno obavještajnom miljeu.

Tako ni Mesić, kojemu je ovo zadnji mandat, ni njegov nasljednik ne bi mogao biti siguran da zna o čemu se radi. Sve to vuče na već lansiran probni balon o šefu obavještajnih službi kao ministru za nacionalnu sigurnost, u rangu potpredsjednika Vlade i samim tim neće biti odgovoran predsjedniku države ma tko to bio. Zato se Mesić nećka oko zadnjih utvrđivanja prijedloga- nagađa Večernjakov izvor.