EKSKLUZIVNO Večernjak prvi donosi detalje nacrta novog zakona o sigurnosnim službama

Zbog nepoznavanja problematike i pogrešne interpretacije informacija predsjedniku Stipi Mesiću ponovno je razbuktan sukob o konecepciji rada obavještajne zajednice, i to prema scenariju gotovo identičnom onom otprije tri godine kad su i tada preko medija zahladnjeli odnosi Banskih dvora i Pantovčaka. Tada je, podsjetimo, problem bio sukob o novom zakonu o sigurnosnim službama i Strategiji nacionalne sigurnosti te ovlasti nad službama i vojskom, protok informacija i pogrešni savjeti. Na nedavno održanom sastanku Savjeta koordinacije sigurnosnih službi, na kojem je predsjednik imao, uza svog savjetnika Sašu Perkovića, još tri ravnatelja čije je imenovanje supotpisao Tomislava Karamarka, Veselka Grubišića i Gordana Čačića zauzet je jasan stav da predsjednik države ne treba imenovati načelnike operativno-tehničkih tijela. S time su se služili svi, pa i savjetnik Perković mlađi. Predsjednik se požalio da ga tretiraju kao fikus, a sada ustraje na tome da imenuje zamalo šefa RTV servisa, a sve zato što mu nije jasno rastumačen prijedlog zakona pa se, zato što će nekoga u sustavu imenovati Vlada, osjetio zaobiđenim objašnjava naš sugovornik. Dosadašnji Centar za nadzor telekomunikacija tehnička je služba koja je godinama ustrojbeno u POA-i, no tehnički je na raspolaganju svim državnim institucijama koje u djelokrugu svog posla trebaju njegove usluge ponajprije MUP-u, vojnoj sigurnosnoj službi, Državnom odvjetništvu, USKOK-u...

U novom ustroju Centar bi se izdvojio i kao zaseban servis bio bi na raspolaganju svima kojima su njegove usluge potrebne.

Odgovornost za propuste i nezakonitosti snosio bi njegov čelni čovjek, a ne bi sve više išlo pod kapu POA-e, odnosno nove ujedinjene službe koja će, potvrđeno nam je, nositi naziv SOA (Sigurnosno-obavještajna agencija) i koja će ujediniti dosadašnju POA-u i OA-u. MUP- u je za provođenje mjera tajnog nadzora, koje im često služe kao važni dokazi u sudskom postupku, dovoljan nalog istražnog suca, a SOA-i odobrenje mora dati Vrhovni sud objašnjavaju tvorci prijedloga Zakona. Dodaju da je preporuka za izdvajanje Centra iz SOA-e stigla i iz EU, prema čijim kriterijima MUP pokušava organizirati svoj sustav. Sličan model ustroja obavještajnog sustava primijenila je Slovenija i Nizozemska. No, iako je nadzor komunikacija, koji ne mora biti samo prisluškivanje, ono što najviše zanima građane, dio zakona koji službe obvezuje na transparentnost jest i snažan sustav nadzora, u čemu će glavnu ulogu imati Ured vijeća za nacionalnu sigurnost. Planira se i pojačati ovlasti parlamentarnog nadzora Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost koji je sada u podređenom položaju u odnosu na ovlasti koje ima građanski nadzor Vijeće za nadzor rada sigurnosnih službi.

Telekomunikacijski operateri jednostrano tumače nedorečeni zakon, no oni su, bez obzira na dosadašnje izbjegavanje suradnje, dužni poštovati traženja SOA-e. Sučelja koja će omogućavati nadzor komunikacaija već su postavljena, a službe neće morati operaterima objašnjavati razloge zašto i na koji način se primjenjuju mjere nad komunikacijama. Vrhovni sud odobravat će tajno snimanje razgovara, a ravnatelj će imati ovlasti i bez suda dobiti podatke o lokaciji i pozivima s pojedina broja. Svaki takav zahtjev nadzirat će Ured vijeća.

Ravnatelj SOA-e imat će zamjenika koji će također biti iz redova državnih dužnosnika. Predlagat će ga Vlada, a njegovo imenovanje supotpisom će odobriti predsjednik države. Prema sadašnjem prijedlogu, ravnatelj Agencije trebao bi biti Tomislav Karamarko, a na mjesto zamjenika pretendira sadašnji ravnatelj OA-e Veselko Grubišić. Grubišić je, podsjetimo, u OA-u došao iz naše misije pri NATO-u, a slovi kao kadar Miomira Žužula.