Slobodna Dalmacija: 24. 11. 2005.

POLITIČKA IDILA NEMA SUKOBA NA RELACIJI PANTOVČAK - BANSKI DVORI

Zakon o tajnim službama ujedinio Sanadera i Mesića

BIVŠI KADROVI Predsjednik i premijer unaprijed su znali gdje bi mogli naići na otpore novom zakonu o tajnim službama. Oni ponovno dolaze iz miljea Obavještajne agencije i bivšeg kadra HIS-a, odnosno bivših obavještajaca koji su se nadali da će opet naći priključak na tajne službe

Piše: Tomislav KLAUŠKI

Predsjednik Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader izričito i bez zadrške tvrde da nisu u sukobu oko Zakona o sigurnosnim službama, niti su ustavne ovlasti predsjednika države ikako ugrožene. Time su osobno odbacili medijske kalkulacije kako je novi zakon o preustroju tajnih službi otvorio novi okršaj na liniji Pantovčak-Banski dvori.

"Nema nikakvih razgovora o tome da bi se na bilo koji način smanjile ovlasti predsjednika Republike jer su one utvrđene Ustavom. Vjerojatno ima onih koji bi to htjeli, no u službenom prijedlogu zakona nema smanjivanja ovlasti", izjavio je predsjednik Mesić za Radio 101, a njegove riječi odlučno je podupro i sam premijer Sanader.

Smanjenje troškova obavještajnog aparata

"Smanjenje Predsjednikovih ovlasti tipičan je slučaj špekulacija koje se plasiraju u javnost bez ikakvih argumenata", kazao je predsjednik Vlade, podsjetivši kako su on i Mesić, sukladno njihovim ustavnim i zakonskim ovlastima, zajedno dogovorili u kojim segmentima treba krenuti u izmjenu Zakona o sigurnosnim službama, kao što su zajedno dogovarali i sastav radne skupine koja je na tome mjesecima radila. Vodio ju je sadašnji ravnatelj Protuobavještajne agencije Tomislav Karamarko.

"Zakon treba uskladiti s praksom EU-a i nema ni riječi o tome da postoji prijepor između mene i Predsjednika Republike ili da netko iz Vlade želi razvlastiti Predsjednika", dodao je Sanader. Predsjednik Mesić pojasnio je da je glavna namjera novog zakona smanjenje velikih troškova obavještajnog aparata. "To je preglomazan aparat s previše obavještajaca", kazao je, dodavši kako se u novom prijedlogu zakona formiraju jedna vojna i jedna civilna sigurnosna služba. Civilna služba imala bi dva sektora, obavještajni i kontraobavještajni, dok bi logističke službe bile zajedničke, čime bi se smanjili troškovi.

Servis bez zloupotreba

Na kraju, Mesić je ponovno odbacio nagađanja da ga se želi izbaciti iz obavještajnog lanca, odnosno da Predsjednik Republike prestane dobivati redovita izvješća tajnih službi.

Prema nekim informacijama, Mesić i Sanader unaprijed su znali gdje bi mogli naići na otpore novom zakonu o tajnim službama. Oni ponovno dolaze iz miljea Obavještajne agencije i bivšeg kadra HIS-a, odnosno bivših obavještajaca koji su se nadali da će opet naći priključak na tajne službe.

Jedna od značajnih novina u prijedlogu zakona koji je napisan po uzoru na hvaljeni slovenski zakon, uspostava je posebne tehničke službe koja neće smjeti prisluškivati građane bez odobrenja Vrhovnog suda. Ona će biti čisti servis sigurnosnim službama i garancija protiv zloupotrebe prislušnih uređaja.

Konačno, novi prijedlog zakona jamči da se tajne službe više neće baviti političkim kvalifikacijama, već isključivo organiziranim kriminalom i terorizmom, bez konstruiranja pseudopolitičkih mreža kakva je bila korištena, primjerice, u notornoj Turekovoj prezentaciji državnom vrhu.