Hrvatsko-austrijski sporazum o odšteti folksdojčerima kojima je komunistička vlast oduzela imovinu sinoć je u obraćanju naciji oštro osudio i predsjednik Stipe Mesić. Rekao je da je riječ o opasnom presedanu koji država neće moći izdržati. Kazao je i da kao sukreator vanjske politike nije bio obaviješten da se taj sporazum priprema, a kad se za njega zanimao, nakon što je prije nekoliko tjedana posredno za to doznao, rečeno mu je da je u fazi izrade.

Mesić podsjeća na to da je ovo pitanje zaključeno međunarodnim sporazumima koje je potpisala bivša Jugoslavija, da je imovina oduzimana nacističkim kolaboracionistima te da je njezina vrijednost uračunana u ratnu štetu. Ako pod firmom ispravljanja komunističkih nepravdi, a mimo tih sporazuma, Hrvatska počne vraćati kapom i šakom, doći će u pitanje funkcioniranje države. A to ne možemo izdržati, drži Mesić.

Sporazum će u Saboru, sudeći prema najavama, pasti. SDP, HNS, HSS, HSP i neovisni zastupnik Slaven Letica, tj. ukupno 62 zastupnika, najavili su da će glasovati protiv njega, što znači da premijer ne može osigurati dvotrećinsku većinu od 101 glasa koja je potrebna za prolaz. Unaprijed potporu ne obećava ni HDZ-ov partner HSLS koji traži uključivanje međunarodnih stručnjaka u tu priču. Upitna je i potpora IDS-a, inače sklonog rješavanju povijesnih nepravdi, a na nj je, priznaje Damir Kajin, utjecalo i negativno mišljenje koje je o tome sinoć iznio predsjednik Mesić.

Šef oporbe Ivica Račan drži da će upravo nemogućnost da dobije potporu dvije trećine zastupnika Sanaderu biti alibi da se povuče iz neugodne situacije. SDP ne kani pomoći HDZ-u, premda je zahvaljujući potpori Sanadera 2002. Račan uspio dobiti dvotrećinsku većinu za Ustavni zakon o manjinama. Okretanje leđa “tihog partnera” razumljivo je jer se drži da bi sporazum s Austrijom mogao biti onakav Sanaderov politički grijeh kakav je u Račanovu slučaju sporazum o granici u Piranskom zaljevu.

– Sklapati jednostrane sporazume prema kojima bi Hrvatska plaćala odštetu stranim državljanima, a istodobno ne otvoriti pitanje odštete Hrvatima koji su stradali u konclogorima koje su druge države imale u Austriji, Italiji, Njemačkoj i u Hrvatskoj politički je, moralno i nacionalno neprihvatljivo – kaže Račan dodajući da će uslijediti mnoštvo zahtjeva i iz Srbije jer je i njezinim državljanima oduzeta vrijedna imovina. Ogorčen je time što Vlada i HDZ optužuju njegovu vlast da je kriva što su oni danas morali potpisati sporazum s Austrijom. Račan tvrdi da su oni zaštitili nacionalne interese jer su u zakon ugradili osigurač koji Sanader nije upotrijebio.

Naime, '99. Ustavni je sud zbog diskriminacije ukinuo odredbu prema kojoj su pravo na naknadu imali samo državljani RH, a bivša je vlast 2002. izmijenila zakon. No, upisali su odredbu prema kojoj pravo na naknadu nemaju stranci kojima je to pitanje riješeno ranijim sporazumima te da se iznimno to pravo može dati i njima novim međudržavnim sporazumom. Sanadera zakon nije obvezao da ga sklopi, kaže Račan za čijeg su mandata održana dva kruga pregovora. No, pregovarati se može 200 godina, zaključuje Račan.