ZLATNA OBALA ZAKON O TURISTIČKOM ZEMLJIŠTU PODIGAO NA NOGE HOTELSKE TVRTKE

Burne reakcije hotelijera na zakon koji će značiti plaćanje koncesije državi za zemljište oko hotela, uz jadanje da ih se tjera u stečaj, razumljive su kad se zna da su dugi niz godina goleme površine vrijednog zemljišta koristili besplatno

Teško je vjerovati da će plaćanje koncesijske naknade za tisuće metara četvornih zemljišta odvesti hotelske kuće u stečaj i propast, kao što su to zaključili i javnosti poručili ovih dana istarski hotelijeri tumačeći Zakon o turističkom zemljištu koji se nakon pet godina "tesanja" konačno našao u saborskoj proceduri, a kojim se regulira vlasnički status oko sto tisuća metara četvornih priobalnog zemljišta. Nakon što ga je Vlada prihvatila, izazvao je pravu buru reakcija hotelskih kuća koje su proteklih desetak godina koristile te tisuće "kvadrata" u svojem okružju bez ijedne kune naknade.

Novim Prijedlogom zakona o turističkom zemljištu predviđeno je da vlasništvo nad zemljištem trajno bude upisano kao vlasništvo lokalne samouprave, odnosno države, a korisnici će ga morati plaćati po naknadi koju odredi ministar mora, turizma, prometa i razvitka. Kako hotelijeri nisu bili konzultirani u fazi izrade prijedloga Zakona, najveće primjedbe oni imaju na mogući iznos koncesijske naknade koji je još uvijek nepoznat, a koji bi im, kako tvrde, bitno opteretio poslovanje.

- Ovim zakonom svi dobivaju osim hotelijera, a nitko nas nije konzultirao, niti smo se usuglasili s njime, iako nam je to bilo obećano. Nitko još ne zna koliko će iznositi koncesije, ali je sigurno da će bitno usporiti investicije u turizmu i u konačnici i dovesti do stečaja tvrtki koje to neće moći podnijeti u poslovanju - kaže Franco Palma u ime HUH-a, ocjenjujući neprihvatljivim da ministar određuje koncesijske naknade. Hotelijeri reagiraju u trenutku kada se pred sabornicima zakon već našao. Tko će u toj trci za dokazivanjem prava biti brži: država koja konačno traži naknadu za svoje zemljište ili hotelijeri koji traže ta naknada ne ugrozi njihovo poslovanje?

Zakon obuhvaća oko stotinu milijuna "kvadrata" zemljišta, a samo jedan euro naknade za svaki metar značio bi državi i lokalnoj upravi godišnji priljev od stotinu milijuna eura.

Najglasnije u borbi protiv koncesija koje će opteretiti njihovo poslovanje su istarske, uglavnom privatizirane hotelske kuće koje trenutačno upravljaju s oko devet milijuna metara četvornih turističkog zemljišta. "Najbogatiji" su rovinjska "Maistra" (nekadašnji "Jadran turist" i "Anita" iz Vrsara u vlasništvu TDR-a), koja ima 3,6 milijuna kvadrata, te "Rivijera Holding" iz Poreča koja upravlja s 1,5 milijuna kvadrata. Stara tvrdnja da su neki investitori u turizam kupovali derutne hotele i posrnule tvrtke samo radi skupocjenog zemljišta u okružju koje su kanili upisati kao svoje, sve je bliže istini.