Izrada državnog proračuna za 2006., koji je u Hrvatskom saboru usvojen u utorak, bio je jedan od zahtjevnijih zadataka izvršne vlasti u posljednjih desetak godina. U proračunu "teškom" 105 milijardi kuna (u koji su uključeni i HAC, HC i ostali izvanproračunski fondovi) deficit je s predviđenih 3,5 posto bruto domaćeg proizvoda smanjen na prognoziranih 3,3 posto, što je teška zadaća.

Unatoč činjenici da je državnim proračunom zacementirana "švicarska" formula za usklađivanje rasta mirovina, koja je nepovoljnija za umirovljenike, Stranka umirovljenika je podržala proračun u Saboru. HSU je to napravio kao "nagradu" HDZ-u za ugovoreno vraćanje duga umirovljenicima, a HSP je podržao proračun zbog obilnog državnog dotiranja Grada Osijeka, gdje stoluje Anto Đapić, pravaški predsjednik. Iako su iz oporbe digli veliku "larmu" zbog takvog "kupovanja" glasova HSP-a, radi se o interesnim dogovorima koji su vrlo česta stvar u zemljama razvijene demokracije.

Najveći problem ovoga proračuna, međutim, jest ista stvar koja je to bila i za proračun za 2005., a to je ostvarenje privatizacijskih prihoda od 4,5 milijardi kuna. Naime, Vlada nije uspjela tijekom 2005. prodati dionice Ine ili HT-a, ali taj manjak, blagoslovom MMF-a, nije ušao u deficit za 2005. Taj će se manjak nadoknaditi izdavanjem državnih obveznica, što je jeftinija varijanta od dizanja kredita, ali još uvijek skuplja za pripadajuće kamate u odnosu na situaciju da je privatizacija izvršena na vrijeme. Stoga se može pretpostaviti kako će se ista stvar dogoditi i u 2006., pogotovo ako se zna da će Vlada u toj godini iz privatizacijskih prihoda ili od dividenda velikih tvrtki u državnom vlasništvu, morati otplatiti i dio duga umirovljenicima. Još ako zbog pritiska javnosti ne prođu reforme u zdravstvenom sektoru koje bi trebale dio troška prebaciti na građane, državni proračun će biti na velikoj kušnji. No, još veća kušnja će biti nezadovoljstvo MMF-a, jer je reforma zdravstva u idućoj godini "jaka" stavka u stand-by aranžmanu. Dakle, ako deficit za 2006. bude na razini od 3,5 do 3,7 posto, bit će više nego dobar rezultat ministra financija i Vlade.