Od većih banaka, Zagrebačka banka, HVB Splitska banka ili, primjerice, PBZ, s klijentom ne dogovaraju unaprijed koliki će mu biti minus na tekućem računu, već ga određuju automatizmom, ovisno o prosječnim primanjima unatrag tri mjeseca. Ako su se primanja smanjila, u novom se obračunu smanjuje i minus, te obratno, povećava ako je i priljev na tekući račun bio veći.

Banka klijenta, međutim, prije nego što mu minus poveća, ne pita želi li on iskoristiti tu mogućnost, već taj iznos automatski poveća, znajući da će netko tko kraj s krajem uvijek »krpa« u minusu, teško odoljeti još većem. Klijenta se nakon povećanja minusa samo obavijesti da je novi minus moguće koristiti za mjesec dana, no ne obavještava ga se kolike su kamate, već se valjda podrazumijeva da klijent to zna otprije. Ako se klijent većem minusu ipak želi othrvati, u tom slučaju mora doći u banku pozabaviti se papirologijom, odnosno podnijeti zahtjev da se želi vratiti na stari, manji minus.

U Zagrebačkoj je banci, primjerice, zanimljivo kako minus klijentu povećavaju za 20 posto i zbog njegove »urednosti poslovanja«, dakako, automatski, ne pitajući ga želi li ili ne ući u veći dug. Jednostavno zato što nije ulazio u nedopušteno dugovanje, nema zateznih kamata i primanja su mu redovita, banka klijentu poruči da će za mjesec dana imati mogućnost još većeg minusa, a on, ukoliko ga ne želi, mora otići u banku i tražiti staro dopušteno prekoračenje.

Tzv. »bonus« od deset posto više minusa daje i PBZ. Svaka tri mjeseca ta banka, opet zbog »urednog poslovanja«, klijentu kojeg prethodno nije upitala za želje, automatizmom odobrava deset posto veći minus koji, međutim, klijent ne može vratiti na staro! Kako pojašnjavaju na šalterima PBZ-a, »bonus« od deset posto više minusa klijent ne može »vratiti« banci, već može podnijeti zahtjev da mu se minus potpuno ukine i vrati dotadašnja dugovanja banci, ili pak »bonus« prihvati. Kako zaključuju službenici banke, »nitko vas ne tjera da veći minus koristite, pa ne bi trebalo biti ni problema«.

Većina banaka, kako ističu, minuse naviše mijenja automatski, ako se povećaju i primanja, no stvar je u tome što neke banke taj minus s klijentom unaprijed dogovaraju, a druge ne.

I u Raiffeisen banci minus se mijenja automatizmom, no klijent unaprijed zna koliko će se promijeniti. Naime, po otvaranju računa, klijent ugovara minus od pedeset, sto, dvjesto ili tristo posto svoga primanja, a ako ona postanu veća, prema tom se (unaprijed dogovorenom) postotku, mijenja i visina minusa. U Hypo Alpe Adria banci minus se mijenja naviše na zahtjev klijenta, ne automatizmom. Automatizam se primjenjuje samo ako je iznos primanja smanjen, pa i minus odmah postaje manji. U Erste banci, konačno, također ne povećavaju minus sami ako se poveća i priljev na klijentovom računu, već to rade na zahtjev klijenta. Automatizmom se odobrava samo prvi minus, po otvaranju računa, i to od 1.000 kuna. Na zahtjev klijenta on se može povećati odmah, ili kasnije, ako mu se povećaju primanja.