Vjesnik: 16. 12. 2005.
Hoće li Blair popust
iti?Ne dođe li do dogovora oko proračuna Francuska neće dići ruku za kandidatski status Makedonije
BRUXELLES (Od Vjesnikovih izvjestitelja) - Sastanak šefova država i vlada Europske unije koji je započeo u četvrtak u Bruxellesu mogao bi biti jednako dramatičan kao i onaj prije šest mjeseci u Luxembourgu kada je i službeno rečeno da se EU nalazi u krizi. Ovog tjedna, šest mjeseci kasnije na dnevnom redu je opet - proračun.
Iako su šanse da će doći do dogovora o Unijinom proračunu za razdoblje od 2007. do 2013. izuzetno male, svi sudionici se nadaju kako će britanski premijer Tony Blair u posljednji tren pristati na kompromis koji bi doveo do prihvaćanja proračuna i prekinuo neizvjesnost oko financiranja novih članova. Prva »žrtva« te financijske neizvjesnos
ti je Makedonija. Pred summit, Francuska je ustvrdila kako, ako do dogovora oko proračuna ne dođe, za kandidatski status Makedonije neće dići ruku.Francuski predsjednik Jacques Chirac u Bruxellesu predvodi one koji se namjeravaju udružiti kako bi se odbacio britanski prijedlog po kojem bi nove zemlje članice bile uskraćene za financijsku pomoć do 10 posto. Na svojoj strani Chirac ima Poljsku, ali i Njemačku koja također pritišće London da se odrekne većeg dijela rabata. Njemačka kancelarka Angela Merkel s
matra se jednim od većih Blairovih saveznika jer ga podržava u naumu dodatne liberalizacije EU tržišta i jačanja Unije na globalnom planu, no nikako ne može prihvatiti činjenicu da će za nove članove EU-a biti manje novca nego što im pripada.Blair je stoga u Bruxelles došao s novim prijedlogom o povećanju opće potrošnje za 2,5 milijardi eura, što uključuje posebna sredstva za nove, uglavnom siromašne članove iz istočne Europe.
Francuska se i dalje najsnažnije opire britanskom rabatu, financijskom aranžmanu koji je za Britaniju izborila Margaret Thatcher. Riječ je o godišnjem povratu isplate u visini 5,3 milijarde ura. Pariz želi da se u petogodišnjem proračunskom planu taj iznos smanji za 14 milijardi, dok London predlaže osam milijardi. Francuska je aktivirala i vlastiti ustavni zakon kojim se ne može nastaviti proširenje EU-a bez pojedinačnih referenduma kod kuće.
To je u nezgodan položaj stavilo sve zemlje u čekaonici, prije svega one na Balkanu koje još uvijek nemaju status kandidata. Službeni Pariz je krizu EU-a iskoristio za potvrdu euroskepticizma u vlastitoj državi; bez dogovora o proračunu, Jacques Chirac se neće suglasiti s odlukom o davanju statusa kandidata Makedoniji.
U isto vrijeme, francuski predsjednik je na summit u Bruxelles došao i kako bi kazao da Francuska neće popustiti oko hitne reforme zajedničke poljoprivredne politike. Takva nepopustljivost je logična; iz dijela zajedničkog proračuna namijenjenog poljoprivredi Francuzi dobivaju čak 40 posto.
Britanci smatraju kako je došlo vrijeme da se postepeno ukine privilegija iz poljoprivrednih subvencija koju uživaju francuski seljaci. Takvim postupnim smanjenjem, smatraju Britanci, otvaraju se vrata prebacivanju proračunskog novca za razvoj potreban EU. No, ako do kompromisa i dođe, Blairu bi se moglo dogoditi da mu se, na kraju postotak u proračunu namijenjen za poljoprivredu čak i poveća za nekoliko postotaka u odnosu na luksemburški prijedlog iz lipnja koji je uz puno dramatike odbio.
Iako su diplomati u Bruxellesu skeptični, postoji nada da će britanski premijer u posljednji tren povući potez kojim će se strane biti zadovoljne. Budući da je službeni Berlin zadovoljan s britanskim prijedlogom oko nacionalnih doprinosa u zajednički proračun, ali ne i s njegovom strukturom, diplomati s kojima smo razgovarali kazali su nam kako će odlučujuću ulogu imati Angela Merkel. Osobito zbog osobnog animoziteta između Jacquesa Chiraca i Tonyja Blaira.
Bruno Lopandić, Jurica Körbler