Vjesnik: 20. 12. 2005.
Poskupljuje kruh
Novost je i da će uskoro biti obvezno deklariranje obojenog kruha, sada raženoga, a koji sadrži 0,2 posto primjesa
Pekarna Stil iz Brezovice, koja ima značajan udjel na tržištu mlinarsko-pekarskih proizvoda u Zagrebu, prošli je tjedan nakon pet godina povećala cijene kruha za 20 lipa po komadu, a peciva za 50 lipa.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva kažu da nema razloga za lančano poskupljenje kruha na domaćem tržištu. Primjerice, Zagrebačke pekarne Klara zasad ne namjeravaju povećati cijene kruha, a slično razmišljaju i drugi veći proizv
ođači kruha. No, mali proizvođači, koji peku i prodaju kruh na jednom mjestu, a drže gotovo 60 posto tržišta, u pravilu posljednji povećavaju cijene.Osim pekarnica koje rade i u garažama i suterenima, na neuređenom domaćem tržištu sve je više smrznutih pekarskih proizvoda iz uvoza. Tako se u Sloveniji, uz državnu granicu s Hrvatskom, grade pekarnice velikih kapaciteta koje samo čekaju da padnu carinske barijere kako bi plasirali svoje proizvode i u Hrvatskoj.
Pođimo redom, mlinarsko-pekarska industrija, koncem godine, obično najavi mogućnost povećanja cijena kruha, jer će uskoro pekari potrošiti brašno sa sivog tržišta, koje je značajno suzbijeno nakon uvođenja markica za brašno.
Novost je i da će uskoro biti obvezno deklariranje obojenog kruha, sada raženoga, a koji sadrži 0,2 posto primjesa, napominju u Ministarstvu.
Pekari uporno traže da profunkcionira pravna država jer najveći broj proizvođača na domaćem tržištu funkcionira izvan sustava PDV-a. Primjerice, nitko nije ozbiljno shvatio upozorenje da se 60 posto pekarskih proizvoda u Hrvatskoj proda na sivom, pa i crnom tržištu.
Osim poremećaja na tržištu, zabrinjavaju prosječni prinosi pšenice u Hrvatskoj koji su tek nešto veći od četiri tone po hektaru. Prosječni prinosi pšenice u EU veći su od šest tona po hektaru, a u Mađarskoj su veći od sedam tona po hektaru.
Osim pšenice, hrvatski pekari imaju problema i s opremom i stručnim osposobljavanjem. Kruh se, naime, peče na otpisanoj opremi koja ne može dati kvalitetan proizvod. Primjerice, posljednja knjiga o pekarstvu na domaćem tržištu izdana je još 1977. godine.
Stoga ne treba čuditi kada veliki proizvođači kruha i drugih pekarskih proizvoda u Hrvatskoj, Mlinar iz Križevaca i Čakovečki mlinovi, upozoravaju da hrvatski pekari nisu pripremljeni za ulazak u EU, iako se njihovi proizvodi već nalaze na hrvatskom tržištu.
Isti upozoravaju da su domaće cijene kruha i drugih pekarskih proizvoda dva do četiri puta niže od onih u zemljama EU. Na sreću hrvatskih potrošača, cijene kruha se slobodno određuju na tržištu pa će proizvođači kruha morati dobro iskalkulirati prije negoli se odluče podići cijene.
Marinko Petković