ŠIŠANJE (N)OVACA SLASNI DEVETOMJESEČNI KAMATNI SKOR PROSINAC ĆE TEK NAPUMPATI

Potrošačko ludilo je pred vratima - trgovci i bankari imaju razloga za zadovoljno trljanje ruku jer će ljudi potrošiti deset milijardi kuna koje imaju ili nemaju. Za one prve, koji raspolažu novcem, siječanj neće proći u izbjegavanju otvaranja kuverti s prispjelim računima, dok će oni koji su posegnuli za (ne)dopuštenim minusima i kreditnim karticama, kako bi makar božićne i novogodišnje dane proveli punih trpezi i s darovima pod jelama, sljedeće mjesece pokušavati pokrpati rupe u kućnim proračunima. Banke su već u listopad zakoračile s gotovo 3,2 milijarde kuna bruto profita što je 17 posto iznad lanjske devetomjesečne zarade od 2,7 milijardi kuna. Razlog tomu umnogome su i rastući krediti građanima kojima su bankari otvorili sve moguće kreditne špine, te podigle razinu dopuštenog minusa po tekućim računima i do 40.000 kuna. Rezultat je toga da su u listopadu polovicu svih kredita u Hrvatskoj ili 76,1 milijardu kuna - dugovali građani. Samo tog mjeseca podigli su 1,14 milijardi kuna kredita, a od lanjskog do ovogodišnjeg listopada zadužili su se za 14,2 milijarde kuna što je porast od 23 posto.

Od svih tih dugovanja građana, banke su uprihodile u devet mjeseci 4,6 milijardi kuna kamata, dok im je u pola godine prihod od tih kamata iznosio tri milijarde kuna. Pritom su od stambenih kredita u devet mjeseci ubrale 1,1 milijardu kamata, od ostalih zajmova 2,4 milijarde, od autokredita gotovo 570 milijuna kuna, a od kamata za dugove po karticama 325 milijuna kuna.

Od tada do danas su stanovništvu plasirale još 63,3 milijarde kuna - gotovo po osam milijardi svake godine.

Oko 45 posto kompletnog duga stanovništva - 34 milijarde kuna - čine ostali krediti u koje dolaze i minusi po tekućim računima, nenamjenski zajmovi, gotovo 12 posto ili oko devet milijardi su autokrediti, dok dugovi po kreditnim karticama čine oko 4,4 posto kompletnog duga - oko 3,3 milijarde kuna.