Glas Istre: 23. 12. 2005.

PREDSJEDNIK DRŽAVE U POLUSATNOM GOVORU NA JUČERAŠNJOJ SJEDNICI VLADE KRITIZIRAO NJEZINE POTEZE I POGREŠKE

Mesić: Vlada bez strategije

Hrvatska nema dugoročnu strategiju gospodarskog razvoja, a taj nedostatak kompenzira prihvaćanjem i realiziranjem recepata, pa i diktata međunarodnih monetarnih, odnosno financijskih institucija, zamjerio je Mesić

ZAGREB - Predsjednik Stjepan Mesić jučer je točku po točku u polusatnom govoru na sjednici Vlade kritizirao postupke i propuste Vlade. Sjednica, na kojoj je sudjelovao i guverner Željko Rohatinski, organizirana je da bi predsjednik Mesić i Vlada zajednički odgovorili na pitanje kako se pregovori s Europskom unijom mogu odraziti na gospodarski razvoj Hrvatske, a predsjednik je odlučio, kako je rekao, »govoriti istinu, otvoreno i bez trunke 'lakiranja'«.

Mesić jučer nije koristio oštre riječi kao u nedavnoj poslanici, kada je Vladu optužio da je potpisivanjem sporazuma s Austrijom ugrozila nacionalne interese, a premijer Sanader nije polemizirao s njegovim stavovima, pa je sjednica protekla u pravoj predblagdanskoj atmosferi. Predsjednik smatra da i samo pitanje o kojem je jučer trebao raspravljati s članovima Vlade, kako će se pregovori odraziti na gospodarski razvoj, »u sadašnjem trenutku pomalo izgleda kao iz sfere znanstvene fantastike«. Predsjednik je najviše kritizirao gospodarsku situaciju u zemlji.

- Na području gospodarstva, unatoč želji pojedinaca da stvari prikažu u ružičastom svjetlu, nema mjesta za zadovoljstvo, a pogotovo ne samozadovoljstvo, rekao je Mesić.

Konstatirao je i to da Hrvatska nema dugoročnu strategiju gospodarskog razvoja, a Vladi je zamjerio da taj nedostatak kompenzira »prihvaćanjem i realiziranjem recepata, pa i diktata međunarodnih monetarnih, odnosno financijskih institucija.

- Pozivam Vladu na transparentne, promišljene, odgovorne, konkretne i dugoročno osmišljene poteze. Vrijeme poteza sračunatih na kratkoročne učinke je iza nas. Pozivam vas da ispunite mandat koji su vam građani Hrvatske dali svojim opredjeljivanjem na parlamentarnim izborima, rekao je Mesić, koji traži i da Vlada u programu gospodarskog razvoja pokaže nužnu dozu socijalne osjetljivosti.

- Ako od ljudi tražimo odricanje, barem im moramo reći dokle i zašto. Ako od ljudi očekujemo da se pomire sa životom u oskudici, barem im moramo naznačiti perspektivu u kojoj oskudice neće biti. Znam da ima pozitivnih pokazatelja na nekim područjima, ali to su parcijalni rezultati. Za Hrvatsku želim trend razvoja, zatražio je Mesić.

Predsjednika brine i velika zaduženost Hrvatske jer je vanjski dug dosegnuo 83 posto BDP-a, a smatra da mali sloj ekstremno bogatih također nije razlog za zadovoljstvo jer njega duboko zabrinjava velika, šutljiva većina koja tek preživljava ili živi s one strane granice siromaštva.

Mesić je ponovo upozorio i na to da u pokušaju da se sačuva liberalni kapitalizam kao sustav stradavaju socijalna prava građana, koji postaju objekti. Takva se situacija, po njegovu mišljenju, ne može opravdati globalizacijom, ali u slučaju da se globalizacija prihvaća kao neizbježna, predsjednik traži i da se usvoji program borbe protiv njezinih negativnih posljedica.

- U suprotnom, postat ćemo njezine žrtve ili ćemo biti svjedoci žestokih socijalnih nemira s neizvjesnim ishodom, upozorio je Mesić.

Nesumnjivim uspjehom i sadašnje Vlade i cijele države predsjednik ocjenjuje krupne korake u približavanju EU-u, a jednako važnim smatra i to što je Hrvatska u očima međunarodne zajednice vratila svoju vjerodostojnost, koju se više ne smije ugroziti.

- Nije dobro ako se na bilo koji način otvara mjesto sumnji u opredijeljenost regionalnoj suradnji i stvara dojam kao da bježimo od nečega što smo ostvarili u suradnji s međunarodnom zajednicom i u kontekstu ispunjavanja naših preuzetih obveza, rekao je Mesić. Istaknuo je da pritom misli na odnose sa Srbijom i Crnom Gorom i na suradnju s Haaškim sudom.

Napominjući da je »Oluja« bila legalna i legitimna operacija, u kojoj je većina hrvatskih vojnika obavila častan posao, ali da su neki poslije nje žarili i palili tzv. Krajinom.

- Takvi nisu bili hrvatski domoljubi, oni nisu radili u korist Hrvatske. Krajnje je vrijeme da se to shvati i prihvati, upozorava Mesić. Ističe i da se u Haagu ne sudi ni Hrvatima, ni Srbima, ni Bošnjacima, ni generalima ni političarima, nego osumnjičenima i optuženima za ratne zločine.

- Bit će među njima, govorim o onima iz Hrvatske, i onih koji su nesumnjivo zaslužni za obranu zemlje i te im zasluge nitko neće ni poreći ni oduzeti. Ali ako se dokaže da su krivi za ratne zločine, odgovarat će, siguran je Mesić.

Što se tiče pregovora, predsjednika brine što se ponekad lobiranju daje veća prednost nego pregovorima i konkretnom djelovanju. Na njegov prijedlog Vlada će »od ugledne institucije naručiti analizu troškova i prednosti ulaska u EU«.

Prihvaćeno je i to da se mora više voditi računa o poboljšanju komunikacije s građanima o procesu pregovora, a premijer Sanader izvijestio je Mesića i o tome da će vanjski dug, kada se u BDP uključi siva ekonomija, dosezati 70 posto toga BDP-a. Vlada će gospodarsku strategiju završiti do proljeća iduće godine, obećao je Sanader, ističući da će gospodarsku politiku graditi na socijalnom partnerstvu.

Jagoda MARIĆ

Igranje rukama u pravosuđu

Kako se primicalo podne, premijer Sanader je upozoravao ministre da njihova izlaganja budu kratka jer i on i predsjednik imaju obveze. Premijer je žurio na domjenak HDZ-a, zakazan za točno u podne, no činilo se da predsjednik i nema tako hitne obveze jer je »produžavao« sjednicu pitanjima pojedinim ministrima. Najzanimljivije je bilo pitanje ministrici pravosuđa Vesni Škare Ožbolt.

- Kada netko igra nogomet, a postigne namjerno gol rukom, sudac ga isključi. Što će biti sa sucima u pravosuđu koji sudjeluju u nogometu, a uporno igraju rukama, zapitao se predsjednik. Ministrica naravno nije mogla reći da će takve suce isključiti, ali je govorila o reformi pravosuđa.

Rohatinski upozorio na pritiske izvana

Guverner Rohatinski je upozorio i na pokušaje da se početkom pregovora s EU-om pokušaju realizirati neki parcijalni interesi te je naveo primjere pisama slovenskog ministarstva vanjskih poslova o štednji u Ljubljanskoj banci i na pismo Europske investicijske banke u vezi s depozitima koje bi uložila u hrvatsko poslovno bankarstvo. Rekao je da su stavovi prezentirani u tim dokumentima neutemeljeni i da su oni pokušaj pritiska na Hrvatsku, Vladu i HNB, ali da će im se središnja banka znati oduprijeti.