Vjesnik: 27. 12. 2005.
Povrat duga nije dio nasljednog prava
Zakonu o nasljeđivanju samo opisuje tko su nasljednici prvog nasljednog reda, ali ne objašnjava i kako oni ta prava mogu ostvariti, tvrdi sutkinjaOpćinskog suda u Zagrebu Marjana Gabler Čižmek
Povrat mirovina nije dio nasljednog prava, tvrdi sutkinja Općinskog suda u Zagrebu Marjana Gabler Čižmek. »Prvi razlog je u Zakonu o nasljeđivanju koji samo opisuje tko su nasljednici prvog nasljednog reda, ali ne objašnjava i kako oni ta prava mogu ostvariti. Na tom tragu je i svojedobna Odluka Ustavnoga suda. No, Zakon o nasljeđivanju, nasljeđivanje
i prava iz nasljedstva opisuje i kao oporučno nasljeđivanje. Poznaje i institut nasciturusa, djeteta začetog ali rođenog nakon smrti roditelja s pravom na naknadu mirovine. Zakon poznaje i institut zatajenog nasljednika, pa onda i ugovor o dosmrtnom uzdržavanju«, kaže Gabler Čižmek.Sve te osobe, dodaje ona, po pravilima Umirovljeničkog fonda koji raspodjeljuje naknade za mirovine ne bi imale nikakvo pravo na primitak cijele ili dijela te naknade. »A to znači da će svaka od tih osoba pokrenuti spor i zaustaviti postupak povrata naknade. Jer, Zakon o nasljeđivanju svima njima, a ne samo nasljednicima prvog nasljednog reda daje za pravo da sudjeluju u diobi imovine umrlog«, ističe sutkinja.
Upravni odbor Umirovljeničkog fonda poslao je 9. prosinca naputak u kojem se pozivaju korisnici (dakle, nasljednici) da Fondu dostave pravomoćna rješenja o nasljeđivanju. Fond će pak od trećih osoba (ma što to značilo) tražiti uslugu pravnoga tumačenja tih rješenja.
»Pravomoćno rješenje o nasljeđivanju isključuje mogućnost da u nasljeđivanju mirovinskog duga sudjeluju i osobe koje bi mogle biti zakoniti nasljednici.
A za njih bi bilo dovoljno da dostave ili rodni ili vjenčani list, što ih svrstava u ono što zakon poznaje kao prvi nasljedni red. Čemu rješenje, ako postoji i jednostavniji put?«, pita sutkinja Gabler Čižmek.
Za buduću sudsku praksu strah od novih predmeta nastalih zbog nesavršenosti Zakona o nasljeđivanju pojavljuje se u još dvije točke.
Prva je činjenica da Zakon izjednačava izvanbračnu i bračnu zajednicu po nasljednim pravima, što shvaćanje Fonda ne obuhvaća. Druga činjenica je u tome da se postupak novim zakonskim rješenjima seli na javne bilježnike. »Ne zna se što je gore. Ili da sudovi budu zatrpani tim predmetima ili da stranke skupo plaćaju javnobilježnič
ku uslugu. Jer, da bi akt javnog bilježnika bio pravno valjan na njemu mora biti oznaka da je osim cijene akta po tarifi na to plaćen PDV, te troškovi izdavanja dokumenta plus nagrada javnom bilježniku«, kaže Gabler Čižmek.Tome treba dodati, nastavlja sutkinja, i trajanje postupka i kod notara, posebno u složenim slučajevima. »A sve to zbog površnosti u Zakonu, pa onda i pukim oslanjanjem na ovršni zakon kao "sveto pismo". A ograničenja te "svetosti" već sam spomenula«, naglašava ističe sutkinja Gabler Čižmek.
Ona dodaje i opasku da se i inzistiranje na prvom nasljednom redu kao jedinim nositeljima prava na povrat mirovine nakon smrti umirovljenika uz kojeg je to pravo vezano - zakonom ograničava.
Što ako je prvi nasljednik u inozemstvu pa i ne zna da ima pravo od umrloga naslijediti i vraćenu mirovinu? Što ako se poziv nasljedniku ne može uručiti zbog nepoznate adrese. Što u stotinjak, barem praktičnih varijanti zbog kojih bi taj prvi nasljedni red izgubio pravo, ma koliko Zakon baš na njemu inzistirao.
»Ne treba zaboraviti da je zastara toga prava pet godina. Što ako nasljednik iz toga reda dozna za svoje pravo tek na isteku toga roka?« pita Marjana Gabler Čižmek.
Vlado Rajić