Mediji su javili da je Državnoodvjetničko vijeće razriješilo bivšeg ravnatelja USKOK-a dužnosti zamjenika glavnog državnog odvjetnika. O.K. No zašto je kao glavna vijest o novoizabranom DOV-u plasiran lanjski snijeg? DOV medijima nije interesantan kao DSV (Državno sudbeno vijeće) koje nas tako često uveseljava odlukama poput najnovije kad su muž i žena imenovani sucima istoga suda. No društveno je značenje rada DOV-a ipak iznimno: mladoj je hrvatskoj državi jačanje kriminala jedan od ključnih izazova. Logično, tranzicija nije samo više novog novca nego u socijalizmu nego i manje starih vrijednosti što ih je socijalizam štitio. Tu ne koristi ni kampanjsko protunasilje ni neprestano moralno zgražanje, nego "djelovanje kaznenopravnog sustava kao sinkronizirane cjeline" (prof. Krapac). Državno odvjetništvo pritom ima ključnu ulogu: osmisliti rad policije i prirediti uredan predmet sudu. A ako je Državno odvjetništvo savjest kaznenopravnog sustava, DOV je savjest Državnog odvjetništva. Imenuje i razrješava zamjenike državnih odvjetnika, a njegove članove bira Sabor iz redova zamjenika državnih odvjetnika, sveučilišnih profesora i saborskih zastupnika.

Novoizabrani sastav DOV-a reprezentativan je i politički i regionalno, što bi trebalo pomoći standardizaciji kriterija u cijeloj RH. Reprezentativan je i u smislu organizacijske vertikale, što je za unutarnje odnose inače strogo hijerarhiziranog DORH-a dragocjena. A podmlađivanje sustava u funkciji je djelotvornije prilagodbe, očekivano velikim promjenama kaznenog postupka. Posebno je zanimljivo da je novi predsjednik DOV-a, Josip Čule, tu stigao s ugledne sudačke funkcije. Bajić, čini se, bere plodove svoje sustavne brige za svoj sustav. Prvo je "dovršio" novu zgradu, pa osigurao plaće kao i na sudu, pa u haaškoj epizodi pribavio snažan autoritet ... Pa je ove godine za suradnike počeo "vrbovati" najbolje suce. Na kraju je — šuška se — jedva uspio odbiti prijedlog da Danom DORH-a budu proglašeni Mladenci.