U zbrajanju nacionalnih postignuća u prošloj, 2005. godini, posebno mjesto zauzima ostvarivanje projekta E-Hrvatska. Tim važnim poslom koji obavlja Središnji državni ured za E-Hrvatsku - Lijepa naša postaje informatički uređeno društvo, kompatibilno starim članicama Europske unije, ali i zemlja čija je državna uprava strukturirana moderno i na korist građanima. Informatičko povezivanje državne uprave i otvaranje online pristupa građana gruntovnicama, katastrima, sudovima i poreznim upravama, omogućava lakši život najširim slojevima pučanstva.

Stoga nije nerealno ocijeniti da je informatizacija hrvatskog društva, odnosno ostvarivanje projekta E-Hrvatska, jedan od najvažnijih dijelova programa vlade Ive Sanadera. Snažnim napredovanjem u ostvarivanju tog projekta, Vlada je u prošloj godini pokazala da ga drži jednom od svojih najvažnijih zadaća te da će ga do kraja mandata 2007. u potpunosti ispuniti. Ono što je na tom području dosad postignuto, korisnicima daje pravo za optimizam da će i prije tog roka Hrvatska postati mnogo uređenije informatičko društvo.

Napredak u projektu E-Hrvatska imat će važan utjecaj na hrvatsko tržište informatičke opreme i usluga, odnosno na telekom-tržištu. Godišnji prometi u tim gospodarskim granama nisu mali - prema procjenama tvrtke IDC Adriatic, telekom-operateri ostvarili su 11, a trgovci i proizvođaču kompjutorskoga hardvera i softvera pet milijardi kuna. Trenutačno Internet koristi oko trećina Hrvata, brzu ADSL vezu više od 100.000 korisnika, a i prodaja prijenosnih i stolnih računala polako raste. Shvatimo li projekt E-Hrvatska, uz uvođenje praktičnih servisa poput Hitro.hr, i kao veliku edukacijsku akciju za sve uzraste, očita je njegova povezanost s boljim poslovanjem IT i telekom-industrija. U 2005. godini, u informatizaciju zemlje uloženo je 832 milijuna kuna, što je 60 posto više nego u 2004. Rezultati su vidljivi te ako je suditi prema veličini investicije, u 2006. bit će još vidljiviji. Iznos za Središnji državni ured za E-Hrvatsku povećan je još za 20 posto, te će iznositi milijardu i 142 milijuna kuna. Taj će se novac potrošiti na razvitak novih tehnologija te na dovršenje dvije ključne sastavnice projekta E-Hrvatska. Prema najavama, konačno će se završiti zatvorena mreža ureda državne uprave, Hitro.net, te će se nastaviti program Hitro.hr, koji možemo nazvati najvažnijim dijelom Vladine informatičke strategije, jer omogućava lakše osnivanje poduzeća i brže poslovanje.

Hitro.hr, koji je predstavljen prošle godine, već je »kumovao« osnivanju stotina tvrtki i obrta, koje se sada registriraju u nekoliko dana. Tim programom poduzetnici mogu preko Interneta predavati dokumentaciju za mirovinske fondove (E-Regos), a na jednak način moguće je pregledavati i katastarske knjige (E-Katastar). Ove godine počet će se ostvarivati još dvije bitne usluge iz paketa Hitro.hr - prijava poreza na osobni dohodak građana te E-PDV. One će olakšati život i poslovanje tisućama građana i tvrtki, obveznicima PDV-a, odnosno onima koji su porezne prijave dosad predavali čekajući u drugim redovima.

Dosad je preko Hitro.hr-a u prvih sedam ureda otvoreno 1100 poduzeća i obrta, dok je tri puta više građana zatražilo informacije o proceduri početka poslovanja. Zanimljivo je da ona sada traje desetak dana, ali se predviđa da će biti još kratkotrajnija.

Jednako važan dio projekta E-Hrvatska jest i E-obrazovanje, koji je promoviran prije nekoliko dana. U sklopu edukacije učenika i nastavnog osoblja osnovnih i srednjih škola, već je dodijeljeno 600.000 adresa elektroničke pošte. No, to je tek početak. U suradnji s hrvatskom akademskom mrežom, CARNET-om, svaka će škola dobiti i prostor za svoje web stranice. Hrvatski informatički zbor, važna strukovna organizacija, organizirao je dodjelu međunarodno priznatih ECDL diploma nastavnicima informatike, čime se diže kvaliteta obrazovanja. Te su diplome priznate u 140 svjetskih zemalja. Novi zamah u informatizaciji školstva, svakako, znači naprednije i konkurentnije obrazovanje, koje će učenicima i studentima omogućiti ulazak u europske procese obrazovanja. Postavljaju se temelji za prožimanje hrvatskog obrazovnog sustava europskim.

Jasno, bilo bi pogrešno ne spomenuti ostale akcije informatizacije hrvatskog društva o kojima se dosta pisalo, poput onih koje provodi Ministarstvo pravosuđa. To su dobro poznati projekti elektroničke gruntovnice – na kraju 2005. sve su zemljišne knjige postale dostupne preko Interneta – te e-pravosuđe, projekt koji nam omogućuje praćenje sudskih predmeta. Očekuje se, jasno, korak dalje, poput mogućnosti da se potrebni dokument naruči online, a dostavi poštom ili drukčije.