Već je 3. tjedan od kada je ravnatelj HRT-a Mirko Galić pod pritiskom vladajućeg režima obustavio emitiranje Latinice. Kako bi se dodvorio onima koji ga optužuju zbog nesklonosti HTV programa vladajućim strankama desne orjentacije, morao je pristati da se u ponedjeljak, 2.1.2006., u vremenu predviđenom za Latinicu, uvrsti koncert novokomponiranog pjevača narodne glazbe Miroslava Škore. Očito nema cijene koju Mirko Galić nije spreman platiti da bi ostao i dalje ravnatelj HRT-a.

Ako je u pitanju kontrola HRT-a, nažalost, nema razlike između vladajućih i opozicije. Obje strane žele upregnuti HRT kao najmoćniji medij u svoja promidžbena kola. Ne smije se zaboraviti da je Račanov režim na samom kraju svog mandata ukinuo vlastiti eksperiment javne televizije i HRT ponovo podvrgao 100% kontroli političara. Razlika je jedino u tome što je Vujić svoje namjere bolje upakirao od Hebranga.

Neophodno je promijeniti Zakon o HRT-u, ali ne na način da političari preko svojih političkih komesara u potpunosti kontroliraju Vijeće HRT-a kao što je trenutno slučaj. Vijeće HRT-a treba imati iste ovlasti kao sadašnje, ali broj članova Vijeća treba povećati sa sadašnjih 11 na 25 do 30, s tim da maksimalno 25% članova bira sabor prema stranačkom principu, a najmanje 75% članova Vijeća trebaju birati različita udruženja direktno bez posredovanja Sabora ili drugih organa vlasti. Samo tako sastavljeno Vijeće HRT-a ima legitimitet za stvaranje preduvjeta za javnu televiziju. Navedeni model funkcionira u SR Njemačkoj već preko 50 godina, a slični modeli su pravilo za javnu televiziju u većini zemalja zapadnoeuropske civilizacije. Istinska javna televizija nije u interesu većine političara u RH, a njoj se energično protivi jaki interesni lobi na Prisavlju, koji ni pod koju cijenu ne želi ispustiti iz ruke izvore prihoda basnoslovnih razmjera. Na potezu je međunarodna zajednica, ponajprije Europska komisija, koja mora Hrvatskoj postaviti preduvjet postojanja javne televizije za pristup klubu civiliziranih zemalja Europske unije. Jedan od prvih poteza u tom smjeru je usklađenje Zakona o HRT-u s europskim normama, pri čemu su najvažnije dvije odredbe, i to ona koja regulira način izbora i ovlasti Vijeća HRT-a, te ona koja se odnosi na način i opseg korištenja promidžbenog vremena na HTV-u. Nedopustivo je da se HTV u Hrvatskoj ponaša kao komercijalna televizija, i još k tome ubire pretplatu od građana. Trajanje i način promidžbenih poruka na HRT-u nije spojiv s europskim normama. HRT-u je omogućen nesrazmjerno veliki promidžbeni prostor i dozvoljeno mu je da prekida programske cjeline promidžbenim porukama što je nespojivo sa važećim normama javne televizije.

ZLATKO ZELJKO, predsjednik udruge JURIS PROTECTA