ZAGREB - Do kraja ovog tjedna u Ministarstvu pravosuđa trebalo bi odlučiti kojim će se putem, po treći put, krenuti u reformu prekršajnog sudovanja, rekla je ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt. Radi se o najtvrđem orahu koji još treba zagristi, da bi se riješile neracionalnosti i neučinkovitosti hrvatskog pravosuđa. Prošle godine od ukupno milijun i 640 tisuća zaostalih predmeta više od 300 tisuća odnosilo se na prekršajne sudove što se doseglo već krajem rujna. Samo Visoki prekršajni sud vodi gotovo 120 tisuća predmeta, a riješeno ih je samo oko 12 tisuća, pa će ovogodišnji zaostaci biti još drastičniji.

Stručna radna skupina za izmjene Zakona o prekršajima dovršila je svoj posao, a budući da se predlaže izmjena više od trećine odredbi, većinom vezanih uz brži i učinkovitiji prekršajni postupak, predlaže se donošenje novog zakona. Novi zakon iz 2002. godine, donesen s velikim političkim ambicijama, doživio je u primjeni, po ocjeni struke, pravu katastrofu. Umjesto do veće učinkovitosti, kao glavnog cilja, zakon je uzrokovao još više zaostataka i zastara.

U godini prije reforme u zastari je završilo više od 35 tisuća predmeta na prvostupanjskim prekršajnim sudovima, a gotovo 6.000 pred Visokim trgovačkim sudom. Prošle godine zastara je nastupila u 44,5 tisuća predmeta u prvom stupnju, i u 19,5 tisuća predmeta na Visokom trgovačkom sudu. Katastrofalno velik broj zastara dovodi u pitanje opću efikasnost prekršajnog sudovanja, te obezvređuje i sam smisao sudovanja, kao i trud svih sudionika u prekršajnom postupku.

Ivo Josipović, inače član svih dosadašnjih stručnih skupina za taj dio pravnog sustava, izmjene prekršajnog sudovanja smatra gotovo nemogućom misijom zbog nediscipline i nerealnih očekivanja zakonodavca koji dnevno propisuje nove prekršaje i nove sankcije kako se sjeti, tj. propisuje kazne u nesrazmjeru s ugroženim društvenim vrijednostima koje se želi zaštititi. Primjerice propisuje previsoku kaznu za oštećenje poštanskog sandučića, a istovremeno očekuje da će se rad na crno suzbiti samo prekršajnim sankcijama ili ustavno sumnjivim rješenjima kao što je ideja o trajnoj zabrani rada tvrtki. Stoga bi prije donošenja još jednog novog zakona o prekršajima, trebalo riješiti koncepcijsku zbrku oko toga što mogu rješavati upravna tijela, a što mora pred sud. Upravo o tome odluku treba donijeti na ovotjednom sastanku u Ministarstvu pravosuđa. Josipović još upozorava da bi zakonska mogućnost spajanja prekršajnih i općinskih sudova mogla dovesti do još nepredvidljivijih promjena u prekršajnom sudovanju.

Stručna skupina koja je dovršila radnu varijantu novog Zakona o prekršajima predlaže uvođenje obveznog prekršajnog naloga protiv kojega ne bi bila dopuštena žalba. Ovlašteni tužitelj, policija, razna ministarstva i drugi, morao bi prije pokretanja prekršajnog postupka izdati obvezni prekršajni nalog za lakše prekršaje za koje je predviđena samo novčana kazna do 500 kuna za fizičku osobu. Tu bi primjerice spadalo i krivo parkiranje, za što je zapriječena kazna od 400 kuna.

Opći zastarni rokovi ostali bi isti, godina dana za relativnu i dvije za apsolutnu zastaru. Produžit će se, međutim, rok za zastaru izvršenja sankcije s jedne na dvije godine, odnosno s dvije na tri godine, za apsolutnu zastaru od dana pravomoćnosti presude, kako se ne bi obezvrijedio već dovršeni prekršajni postupak. Ako se kazna ne naplati u roku od godine dana, određivala bi se kazna zatvora, a samo se iznimno predviđa mogućnost njene zamjene radom na slobodi za opće dobro. Kazna zatvora može trajati od najmanje tri dana do 60 dana. Novost je kazna do 90 dana zatvora za teže prekršaje, zbog nasilja u obitelji, protiv okoliša i zloporabe droga. Novčane kazne za fizičke osobe kretale bi se od 100 do 50.000 kuna, a za pravne osobe od 2.000 do milijun kuna.