Teško je prognozirati koliko će Hrvata biti 2100., ali zacijelo će ih biti više od 1,3 milijuna - najcrnje prognoze skupine hrvatskih demografa. Naime, prema studiji »Temeljne značajke demografskog razvija Hrvatske - bilanca 20. stoljeća«, koju su izradili Jakov Gelo, Anđelko Akrap i Ivan Čiplin, Lijepa naša će na prijelazu u 22. stoljeće, prema najgorem scenariju i s najnižim natalitetom, imati tek 1,328 milijuna žitelja, dok će nas uz veću plodnost biti 3,6 milijuna. Početkom 20. stoljeća Hrvatska je brojila 3,146 milijuna stanovnika, da bi nas početkom ovog stoljeća bilo 4,2 milijuna. Zanimljivo je napomenuti da ukupno u svjetskoj populaciji ima šest milijuna Hrvata, što je jedan promil pučanstva planeta, te pet promila europskog stanovništva.

Brojke koje su znanstvenici iznijeli u knjizi upozoravaju i pozivaju na akciju. One nisu iznenađenje, jer je »bijela kuga« odavno spoznata prijetnja i već se godinama, na razini Vlade, gradova i županija, poduzimaju mjere da bi se zaustavilo izumiranje i starenje. Posljednji potezi Vlade podigli su, prema riječima potpredsjednice Jadranke Kosor, broj novorođene djece, što znači da se najcrnji scenarij ipak neće dogoditi. Vlada je u posljednje dvije godine napravila niz značajnih poteza na području populacijske politike, što joj je i jedan od prioriteta. Povećane su rodiljske naknade, vraćena mogućnost trogodišnjega porodnog dopusta, osigurani su besplatni udžbenici za obitelji s osmero i više djece, te se stvaraju bolji uvjeti za život obitelji s djecom. U proračunu za 2006. osigurano je 85 milijuna kuna više novca za rodiljne naknade, a do kraja godine izradit će se i detaljna nacionalna populacijska politika. To je jedan od najvažnijih poslova koji stoji pred Vladom.

U poboljšanje uvjeta za roditeljstvo, što je jedan od najvažnijih segmenata povećanja nataliteta, uključili su se i financijski bolje stojeći gradovi. Grad Zagreb, primjerice, već dvije godine isplaćuje dodatak za djecu, a od ove godine tu su pomoć reformirali, tako da će svako novorođeno dijete dobiti tri tisuće kuna godišnje pomoći. Prošle je godine, prvi put nakon mnogo godina, u Zagrebu više ljudi rođeno nego što je umrlo. Očito, riječ je o konkretnim mjerama koje pokazuju rezultate, baš kao što pomoć rodiljama ima rezultata na nacionalnoj razini. Naravno, to treba biti samo početak ostvarenja agilne nacionalne populacijske politike. Stvaranje uvjeta za jednostavniji život s malom djecom - otvaranjem jaslica, vrtića i drugih javnih objekata - te bolja zdravstvena zaštita najmanjih, svakako su još jedan način borbe protiv starenja pučanstva. Uza to, posebno je važno stvarati pozitivno ozračje za roditeljstvo i obiteljske vrijednosti, pa hrvatski baby boom neće izostati. Rezultati prvih populacijskih akcija to već dokazuju.