EKSKLUZIVNO: FERAL U POSJEDU DOKUMENATA KOJI SVJEDOČE O SVESRDNOJ UMIJEŠANOSTI SANADEROVE VLADE, A NAROČITO BIVŠEG POTPREDSJEDNIKA ANDRIJE HEBRANGA, U POGODOVANJU PRIVATNOJ TVRTKI VLADE ZECA

U ugovoru koji su Hebrang i Zec potpisali neutvrđenog datuma, spominje se 20. prosinca 2004. kao datum kada je Državno odvjetništvo u Požegi s Kamen Ingradom sklopilo nagodbu o visini duga. Taj je ugovor kod javnog bilježnika ovjeren 30. prosinca 2004., pa je posve nejasno kad je stvarno potpisan ako se zna da je Hebrang u to vrijeme bio na bolovanju, na operaciji i liječenju u Austriji, pa kao jedina mogućnost ostaje da je to učinjeno upravo na dan kad se Hebrang, nakon kirurškog zahvata, vratio iz Innsbrucka u Zagreb!

Ravno iz bolesničke postelje, istoga dana kad se vratio s teške operacije raka prostate u Innsbrucku, 30. prosinca 2004., dr. Andrija Hebrang, tadašnji potpredsjednik Vlade i zamjenik predsjednika Povjerenstva za imovinu Vlade RH, priznao je "potpis na pismenu kao svoj" u bilježničkom uredu Duška Sudara u Zagrebu, u Mesničkoj 8, a "istovjetnost podnositelja isprave" utvrđena je temeljem njegove diplomatske putovnice D000000170, koju je izdao MUP Zagreb. "Pismeno" koje se spominje u dokumentu o ovjeri u spomenutom javnobilježničkom uredu jest "Ugovor o osnivanju prava služnosti na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske", kojeg je u ime Vladinog Povjerenstva za imovinu potpisao Hebrang, a za tvrtku Kamen Ingrad njezin predsjednik uprave i većinski vlasnik Vlado Zec.

Tim ugovorom, naime, u članku 4, preciziran je način kako će Kamen Ingrad vratiti svoja dugovanja prema državi u iznosu od 34.189.319,14 kuna, nakon što mu je, na sjednici Vlade 9. prosinca 2004. oprošten lavovski dio duga nastao višegodišnjom nelegalnom eksploatacijom kamena u Vetovu i Pliš-Mališčaku, dvama kamenolomima u vlasništvu tvrtke Vlade Zeca. Nagodbu s Državnim odvjetništvom Kamen Ingrad sklopio je 20. prosinca 2004., a kojeg su dana Andrija Hebrang i Vlado Zec potpisali ugovor o pravu služnosti, što je Zecu potom omogućilo nastavak eksploatacije kamena, nije poznato jer u tom važnom dokumentu nema datuma!

Nevjerojatna aljkavost, da u jednom važnom državnom dokumentu, kakav je ugovor kojim se regulira naplata više od 34 milijuna kuna nema datuma, mogla bi se smatrati i slučajnom, no činjenica da se u njemu spominje 20. prosinca 2004., kao datum kada je Državno odvjetništvo u Požegi s Kamen Ingradom sklopilo nagodbu o visini duga (što je bio uvjet da su Hebrang i Zec uopće mogli potpisati spomenuti ugovor o pravu služnosti), te činjenica da je taj ugovor, kako smo vidjeli, kod javnog bilježnika ovjeren 30. prosinca 2004., nedvojbeno upućuje da su tadašnji potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang i vlasnik Kamen Ingrada Vlado Zec, ugovor mogli potpisati jedino između dva spomenuta datuma.

No, moguće je da se radilo i o antidatiranju, na što upućuje još jedna neobična činjenica. Naime, na sjednici Vlade 9. prosinca 2004. doneseno je nekoliko odluka koje su bile nužne kako bi se s Kamen Ingradom mogla sklopiti nagodba o drastičnom smanjenju duga državi. Među tim odlukama, s potpisom premijera Sanadera, jest i već spomenuta odluka o davanju ovlaštenja Državnom odvjetništvu za sklapanje nagodbe s Kamen Ingradom. No, u dnevnom redu 56. sjednice Vlade, među 19 točaka o kojima se raspravljalo tog 9. prosinca 2004., nema ni spomena o problemima naplate državnog duga Kamen Ingrada. Na Vladinoj Internet stranici to se može jasno vidjeti. To vjerojatno znači da su rasprava i odluka o tome doneseni na zatvorenom dijelu sjednice Vlade, što potvrđuje i Jutarnji list koji je prošlog tjedna donio dijelove fonograma s te burne sjednice. Način na koji su ti fonogrami dospjeli do novinara sada je predmet istrage POA-e, no sada će se Protuobavještajna agencija moći baviti i istragom kako je Feral došao u posjed dokumenata s te sjednice i ugovorâ koje je na neobičan način s Vladom Zecom potpisivao dr. Andrija Hebrang.

No, tu skandali s Kamen Ingradom i njegovim dugom nikako ne prestaju. Feral je u posjedu još jednog zanimljivog dokumenta, koji također nosi naziv Ugovor o osnivanju prava služnosti na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, a kojeg su Andrija Hebrang i Vlado Zec potpisali nešto kasnije, 16. veljače 2005. Tim ugovorom regulirana je "eksploatacija mineralnih sirovina" u, za Zeca daleko važnijem kamenolomu, "Pliš-Mališčak". Onaj prvi ugovor odnosio se samo na kamenolom Vetovo, sa znatno manjom proizvodnjom kamena. A zašto je to važno i za Zeca neusporedivo povoljnije, nije teško zaključiti.

Naime, vraćanje duga državi u iznosu od 34.189.319,14 kuna, spominje se jedino u ugovoru o pravu služnosti kad je u pitanju kamenolom Vetovo. U sličnom ugovoru za daleko važniji kamenolom "Pliš-Mališčak" taj se dug ne spominje, što znači da je Kamen Ingrad ondje mogao nesmetano raditi, bez bojazni od zatvaranja kamenoloma, čak i ako ne plati spomenuti dug državi. Onaj tko je sastavljao spomenute ugovore – a to sigurno nije bio Kamen Ingrad Vlade Zeca, očito je dobro znao što radi i nije slučajno previdio taj važan detalj. Svi dugovi, naime, spominju se jedino u ugovoru kojeg su Hebrang i Zec potpisali vezano uz kamenolom Vetovo. U spomenutim ugovorima Zecu se pogoduje na još jedan način – navodi se naknada od dva posto na ostvareni prihod, što je u suprotnosti s odlukom te iste Vlade od 15. srpnja 2004. kojom se ta naknada određuje u visini od 2,6 posto!

U javnosti se do sada spominjao samo dug državi od 34.189.319,14 kuna, no u ugovorima kojima raspolaže Feral navodi se i dugovanje Kamen Ingrada prema državnoj tvrtki Hrvatske šume i to za "naknadu za služnost na šumi i šumskom zemljištu". Kad je u pitanju kamenolom "Pliš-Mališčak", taj dug iznosi 1.787.368,40 kuna, a za kamenolom Vetovo Zec je bio dužan platiti još 879.101,13 kuna. Sve to trebalo je biti plaćeno u roku od 30 dana, no prema informacijama kojima raspolaže Feral, ni tih 2.666.469,53 kune Kamen Ingrad nikada nije platio. To znači da njegov dug državi, nakon svih otpisivanja kojima je bio nagrađen, ne iznosi 34 milijuna kuna, već gotovo 37 milijuna kuna!

No, kada bi Kamen Ingrad bio dužan samo tih 37 milijuna kuna, njegov većinski vlasnik i požeški dožupan Vlado Zec posve bi mirno spavao. Vjerojatno bi dug s državom "prebio" nekim velikim radovima, kao što je, primjerice, izgradnja hrvatskog dijela autoceste Budimpešta–Ploče, tzv. Koridora 5 c. Uostalom Zec tu mogućnost ni danas ne isključuje, no zbog velike medijske prašine u kojoj se tvrtka našla nakon nemilih scena prilikom održavanja posljednje sjednice Skupštine Požeško-slavonske županije, država nije sklona takvoj mogućnosti.

Ukupna dugovanja Kamen Ingrada mogla bi dosegnuti nevjerojatnu svotu od 700 milijuna kuna, rekao je za Feral prošlog ponedjeljka, 9. siječnja, jedan ugledni požeški političar, dobro upućen u zbivanja oko Kamen Ingrada. Dan kasnije, mediji su objavili kako bi "ukupna dubioza" tvrtke Vlade Zeca mogla iznositi između 500 i 600 milijuna kuna, dakle tek nešto manje od prognoze koju iznosi Feralov sugovornik.

"Problem je u tome što u ovom trenutku nitko, pa ni Vlado Zec, ne zna kolika su stvarna dugovanja", kaže Feralov sugovornik. Ilustrira to primjerom razmjerno malog duga od oko 8,5 milijuna kuna koliko Kamen Ingrad duguje Požeško-slavonskoj županiji. "Kad županiji stigne na naplatu bankovna pozajmica ona će je 'vratiti' zamjenskom mjenicom, tako što će uvećati svoj dug kod te iste banke. Priča se može ponavljati unedogled jer banka zna da će državni dug uvijek moći naplatiti. Slično se, dok je mogao, ponašao i Kamen Ingrad, neprestano uvećavajući svoj dug."

Početkom 2004. tek je intervencijom Hrvatske narodne banke Zec maknut iz Nadzornog odbora Požeške banke, budući da, sukladno Zakonu o bankama, član nadzornog odbora ne može biti osoba “čije su obveze prema banci veće od njezinih tražbina i ulaganja u banku, ili koja je povezana s pravnim osobama čije su obveze prema banci veće od njihovih tražbina i ulaganja u banku”. A u slučaju Zeca i tvrtki iz sastava njegova Kamen Ingrada te su obveze višestruko nadmašile potraživanja i ulaganja.

Značajna dugovanja, koja se procjenjuju na oko 150 do 200 milijuna kuna Kamen Ingrad ima prema svojim dobavljačima koji ovih dana sa zebnjom prate razvoj događaja oko te tvrtke u strahu da ta potraživanja nikada neće naplatiti. Tu je dakako i onaj dug državi koji zajedno s neisplaćenom naknadom Hrvatskim šumama iznosi oko 35 milijuna kuna. Tome treba dodati i više od 18 milijuna kuna neplaćenih doprinosa, što ukupni dug državi, bez kamata koje se u međuvremenu gomilaju, penje na više od 55 milijuna kuna! Kad se dakle sve to zbroji ona nevjerojatna svota od 700 milijuna kuna duga postaje posve realna.

Vlado Zec sve je vrijeme stvaranja mita oko svog uspješnog poslovanja i zidanja svog građevinskog imperija zasnivao na dva ključna načela: prvo, stalno je plašio državu brojkom od oko tisuću zaposlenih i 10.000 kooperanata koji žive od Kamen Ingrada i, drugo, uvijek je imao nekog tko je u vlasti zastupao njegove interese. Naravno, to zastupanje nikada nije bilo besplatno, što svjedoči i primjer bivšeg ministra prometa Željka Lužavca, kome je Kamen Ingrad sagradio raskošnu vilu u Ićićima kraj Opatije.

Sadašnji glavni politički sponzor Vlade Zeca jest HSP-ov čelnik i gradonačelnik Osijeka Anto Đapić. Posve je jasno da ni Đapić svoje usluge Zecu nije činio iz ljubavi prema svom novopridošlom članu (Zec je HSP-u pristupio 21. veljače prošle godine i odmah postao nositelj liste te stranke na prošlim lokalnim izborima). Sam Zec priznao je kako je tada Đapićevom HSP-u obećao donirati 700.000 kuna, no razočarani Đapićevi bivši sljedbenici, koji su napustili HSP zbog podrške koju njihov šef daje Zecu, spominju i mnoge druge stvari. Tako se priča o trosobnom stanu na zagrebačkom Jarunu, vikendici, automobilima… Jedan donedavni HSP-ov dužnosnik u Požeško-slavonskoj županiji najavljuje kako će sljedećih dana izaći u javnost sa svim tim spoznajama.

Vješta igra Vlade Zeca o navodnoj brizi za "tisuću radnika i 10.000 kooperanata" koji će ostati bez posla ako Vlada prisilnom naplatom svog duga otjera Kamen Ingrad u stečaj, također se pokazala lažnom. Naime, 9. siječnja ove godine na popisu stalno zaposlenih radnika te tvrtke, kao i onih s ugovorom na određeno vrijeme, bio je upola manji i iznosio je 493 zaposlenika. No, koliko mari za njih Zec je pokazao osnivanjem dvije nove tvrtke, od kojih je na čelu jedne njegov sin Oliver. Na te dvije tvrtke, Kamen Ingrad gradnja i Kamen Ingrad niskogradnja, Zec sada užurbano prebacuje radnike Kamen Ingrada, a smisao te operacije je sljedeći: nudi im se ugovor na određeno vrijeme, ali tako da prethodno potpišu kako se odriču svih potraživanja prema ranijem poslodavcu, Kamen Ingradu. Na taj način dio radnika bit će dvostruko prevaren - izgubit će stalni radni odnos i nikada neće moći potraživati plaće koje im duguje Kamen Ingrad.

Ključno je pitanje međutim gdje je završio sav taj silni novac koji se sada spominje kao dug Kamen Ingrada. Kad se izuzmu dugovanja državi i ona prema bankama, još uvijek ostaje gomila novca za koju se ne zna gdje je i kako završila. Golem novac Zec je potrošio na svoju omiljenu igračku, Nogometni klub Kamen Ingrad, koji se već petu sezonu natječe u Prvoj nogometnoj ligi. Donedavni predsjednik jednog slavonskog prvoligaša, odlično upućen u troškove nogometnih klubova, kaže kako je za jednu godinu natjecanja u Prvoj ligi minimalno potrebno deset milijuna kuna. "No Zec je", kaže taj Feralov sugovornik, "trošio bar dvostruko".

To bi značilo da je samo za nogometni klub u pet godina potrošeno stotinjak milijuna kuna. Ta se cifra ne čini pretjeranom jer je NK Kamen Ingrad jedno vrijeme imao kompletnu momčad sastavljenu od kupljenih igrača, a klub su trenirali i ponajbolji, nimalo jeftini treneri. Svemu valja pridodati i izgradnju velebnog stadiona s rasvjetom za oko 10.000 gledatelja u Velikoj, općini koja zajedno sa 24 naselja koja obuhvaća ima tek 5826 stanovnika! Vrijednost stadiona sa svim popratnim objektima procjenjuje se na pedesetak milijuna kuna.

No, Zec se ni tu nije zaustavljao, pa je započeo izgradnju hotela s pet zvjezdica, čiji nedovršeni betonski kostur već nekoliko godina ruži Park prirode Papuk u kojeg ga je Zec smjestio. Vlasnik Kamen Ingrada najavljivao je i izgradnju aerodroma u Velikoj (!), opijen kratkotrajnom slavom, kad se Kamen Ingrad u jednoj sezoni dokopao i natjecanja u Kupu Uefa.

Ne može se međutim reći da se o poslovanju na način Vlade Zeca ništa nije znalo svih ovih godina. Feral je u nekoliko navrata prošlih godina pisao o nezakonitostima u radu te tvrtke, a da ondje nešto debelo nije u redu znalo se i prilikom zatvaranja dva kamenoloma, koja su potom, snažnim vezama Vlade Zeca u vrhovima hrvatske vlasti, na čudan način ponovno počela raditi. Samo je Klub SDP-a u skupštini Županije požeško-slavonske od sredine srpnja prošle do 2. siječnja ove godine podnio ukupno osam kaznenih prijava i upozorenja državnim tijelima o nezakonitostima u Kamen Ingradu i Požeško-slavonskoj županiji. Ni na jedno od tih upozorenja nije se reagiralo, no zato je Vlada, promptno i odlučno, Protuobavještajnoj agenciji naložila hitnu istragu o tome kako je do medija dospio fonogram s njene zatvorene sjednice 9. prosinca 2004., iz kojoj se jasno vidi kolika je bila njena umiješanost u toleriranju takvih postupaka Vlade Zeca.