Potpuno je nejasno zašto se Ustavni sud propustio očitovati, kaže Jurica Malčić

ZAGREB - Odluka tročlanog vijeća Ustavnog suda u sastavu Milan Vuković, Ivan Matija i Nevenka Šernhorst da se taj sud proglasi nenadležnim u slučaju tužbe Miše Veraje zbog oduzetog mu vijećničkog mandata, kako neslužbeno doznajemo, šokantno je djelovalo na dio sudaca koji su o svemu upoznati putem tiska. Oni smatraju da je Ustavni sud itekako nadležan da se očituje o ovoj problematici. Istog je mišljenja i pučki pravobranitelj Jurica Malčić, koji je i sam nekad bio sudac Ustavnog suda. U svom priopćenju ističe da se radi o »klasičnom ustavnopravnom pitanju i problemu koji zadire u same temelje demokratskog poretka«.

- Potpuno je nejasno zašto se Ustavni sud propustio očitovati, tim prije što je očito da ne postoji propisani, pa ni praksom utvrđeni drugi pravni put, što sve dovodi do pravnog kaosa, a nažalost i do samopomoći i nasilja. Jer, tko bi umjesto Ustavnog suda smio i mogao interpretirati ustavna načela i odredbe, pa i one o okvirima i dosezima slobodnog izbornog mandata, upozorava pučki pravobranitelj koji dodaje da »nije prvi put da Ustavni sud izbjegava preuzeti odgovornost za izvršavanje svoje ustavne zadaće i kao u nekim ranijim slučajevima pribjegava neprimjerenom formalizmu«.

- Ovakvom odlukom Ustavnog suda nažalost nastavlja se pravni nered i potpuna neregulacija situacije u kojoj Središnji državni ured za upravu svojim postupanjem ili nepostupanjem faktički odlučuje o vlasti u pojedinim lokalnim ili područnim jedinicama, ocjenjuje Malčić. Prema njegovom mišljenju, kako se tumačenjem i primjenom propisa očito ne mogu zaštititi izborna prava građana, morat će se pribjeći lošijem rješenju - promjeni zakona.

Predsjednik Ustavnog suda Petar Klarić rekao je da će taj sud odgovoriti na Malčićevu »preoštru reakciju«.

- Odluka tročlanog vijeća o odbacivanju ustavne tužbe konačna je i ne može se promijeniti. Oduzeti mandat nije pojedinačni akt tijela državne vlasti ili tijela lokalne, odnosno regionalne samouprave koji bi se mogao osporavati ustavnom tužbom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, objašnjava Klarić. U pripremi odgovora pučkom pravobranitelju predsjednik Ustavnog suda provjerit će se je li odluka tročlanog vijeća u skladu s dosadašnjom praksom suda i radi li se uistinu o aktu koji se ne može osporavati ustavnom tužbom.