Vjesnik: 23. 01. 2006.
Američka diplomacija napušta Europu
Američki prioriteti više se ne nalaze u Europi. Puno više energije, znanja, ali i novaca diplomacija će trošiti na zemlje Azije, Afrike i Srednjeg istoka.
Kad započnu pakiranje, a to će se dogoditi vrlo skoro, američki će diplomati iz Washingtona podići avionske karte za nove misije, no ovaj put ne za neku ugodnu europsku destinaciju, već za najudaljenije i najproblematičnije dijelove svijeta - uglavnom na Srednjem istoku, u Africi i Aziji.
Američka državna tajnica Condoleezza Rice je najavila dramatičnu rekonstrukciju američke diplomatske službe, a najvažniji dio te rekonstrukcije je prebacivanje strateškog interesa iz Europe u zemlje Srednjeg istoka, Azije i Afrike. Iako u State Departmentu ne mogu još uvijek govoriti točnim brojkama, izvjesno je da će stotin
e američkih diplomata napustiti Washington i Europu i uputiti se na službovanje u puno udaljenija odredišta.Američka državna tajnica započela je proces reformiranja američke diplomatske službe. Prema njezinim najavama, riječ je o planu kojim će diplomacij
a biti puno aktivnija, efikasnija i sposobnija za nove izazove. Prebacivanje osoblja s jedne na drugu stranu svijeta samo je dio tog plana.Najave Condoleezze Rice o promjenama u diplomatskoj službi samo su dokaz da je američka vanjska politika odredila svoje prioritete. Oni se više ne nalaze u Europi, već u područjima još udaljenijim od Washingtona, ali i od stabilnosti, demokracije i sigurnosti. Puno više energije, znanja, ali i novaca diplomacija će trošiti na zemlje Azije, Srednjeg istoka i Afrike. Ta
j posao, kako ga je zamislila državna tajnica Rice, američka diplomacija već pokušava raditi u Iraku i Afganistanu kako bi se tim zemljama pomoglo da izgrade demokraciju i da se bore protiv terorizma.Reforme u diplomatskoj službi američka državna tajnica opisala je i kao odmak i napuštanje prakse iz vremena hladnog rata. »Mi imamo gotovo isto broj diplomata u Njemačkoj s 82 milijuna ljudi i u Indiji koja broji milijardu«, izjavila je Rice.
Prema službenim informacijama koje su procurile iz State Departmenta, nova će radna mjesta za američke diplomate biti koncentrirana zemljama novim svjetskim silama u razvoju poput Kine i Indije i na mjestima gdje dodatni angažman može imati ključni utjecaj na razvoj demokratskih vlada, posebice u Africi i na Srednjem is
toku. No, za takav dodatni angažman, smatra Rice, potreban je i novi pristup.Američka državna tajnica već je naime unaprijed upozorila kako posao američkog diplomata neće sastojati samo od suhoparnog izvještavanja o političkim prilikama u nekoj zemlji.
Kako bi se i diplomacija aktivno i značajno uključila u proces demokratizacije neke države, morat će se ubuduće više baviti programima pomoći kojima se njezinim građanima pomaže da jačaju demokraciju, vladavinu prava i potiču reforme. Posao je zahtjevan, jer je praksa pokazala da režimi zemalja sa nedostatnom demokratskom tradicijom na takve programe ne gledaju blagonaklono budući da za njih predstavljaju neposrednu opasnost. Rice bi voljela ured za raspodjelu međunarodne pomoći USAID imati pod izravnom kontrolom, no čini se da joj taj plan neće uspjeti. Taj ured na slanje pomoći zemljama širom svijeta troši godišnje 19 milijardi dolara. Američki diplomati, najavila je američka državna tajnica, također će morati biti aktivniji u učenju jezika, naročito kineskog i arapskog. Posljednja je novost da će State Department uvesti virtualne diplomatske misije kojima će se u dijalog s američkim diplomatima uključiti milijuni ljudi širom svijeta.
Bruno Lopandić