Parlamentarna skupština Vijeća Europe, organizacije koja okuplja 46 zemalja, stavila je stoga jučer na dnevni red prijedlog rezolucije naslovljen "Potreba međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima", koji je, na zahtjev skupine europskih pučkih stranaka, sastavio švedski parlamentarac Göran Lindblad. U njemu se "snažno osuđuju kršenja ljudskih prava te se poziva sve komunističke i postkomunističke stranke koje to još nisu učinile da iznova procijene povijest komunizma i vlastitu prošlost, jasno se ograde od zločina koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nedvosmisleno ih osude".

U trenutku dok zaključujemo ovo izdanje ne zna se još hoće li rasprava o rezoluciji, na koju je uloženo 11 amandmana, uopće početi. Naime, lijeve stranke zahtijevaju njenu sadržajnu promjenu "kako ne bi poticala ideološke kampanje". U suprotnome, zauzimat će se za to da se rezolucija skine s dnevnoga reda ili će glasovati protiv.

Zastupnici Parlamentarne skupštine usvojili su tekst dokumenta kojim se osuđuju zločini počinjeni u doba komunističkih totalitarnih režima, ali su odbacili preporuke vladama europskih zemalja o načinima na koji će to učiniti • Hrvatski predstavnici poduprli osudu zločina

ZAGREB/STRASBOURG - Zastupnici Parlamentarne skupštine Vijeća Europe usvojili su jučer navečer tekst dokumenta kojim se osuđuju zločini počinjeni u doba komunističkih totalitarnih režima, ali su odbacili tekst preporuka vladama europskih zemalja o načinima na koji će to učiniti. Tekst preporuka o kojemu su parlamentarci glasali nakon trosatne rasprave nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu da bi bio prihvaćen.

Komunisti su iznijeli niz zamjerki na tekst rezolucije, od ocjene da ga je potrebno doraditi, da izjednačuje zločine komunizma i nacizma do prijetnje »neomakartizma« koji može voditi zabrani komunističkih stranaka pa do tvrdnje da se rezolucijom umanjuju žrtve komunista u borbi protiv fašizma. Pristaše rezolucije isticali su da Europa ne može ići naprijed ako se jasno ne odredi prema zločinima u svojoj prošlosti, što je preduvjet stvarne demokracije, a dio zastupnika tvrdio je da se valja odrediti prema »pokoljima« počinjenim u totalitarističkim komunističkim režimima.

Zastupnici su u raspravi podnijeli i niz amandmana na tekst rezolucije, a učinila su to i trojica hrvatskih zastupnika - voditelj izaslanstva Frano Matušić (HDZ), kojemu je prihvaćen amandman o obilježavanju mjesta komunističkih zločina. Zastupnik SDP-a Neven Mimica zauzeo se svojim amandmanom za to da se nacionalne rasprave o zločinu komunizma prebace na pravosuđe i da se procesuiraju konkretni slučajevi, a zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac amandmanom je tražio da se jasno učini razlika između nacizma i komunizma.

Autor nacrta rezolucije je švedski zastupnik u Parlamentarnoj skupštini Goeran Lindblad (Europska pučka stranka, desnica) koji je svojim tekstom pozvao zemlje s prostora bivšeg komunističkog bloka da senzibiliziraju svoje javnosti za zločine počinjene u ime komunističke ideologije, a sve komunističke i postkomunističke stranke na nedvosmislenu osudu tih zločina, na reviziju školskih udžbenika i organizaciju međunarodne konferencije o zločinima komunizma, te podizanje spomenika njihovim žrtvama. (Hina)

Kako se i najavljivalo danima prije početka zasjedanja, rasprava je protekla u suprotstavljanju stajališta zastupnika ljevice i desnice u Parlamentarnoj skupštini, a pred Palačom Europe bili su u srijedu poslije podne održani i prosvjedi.

Komunisti su iznijeli niz zamjerki na tekst rezolucije, od ocjene da ga je potrebno doraditi, da izjednačuje zločine komunizma i nacizma do prijetnje »neomakartizma« koji može voditi zabrani komunističkih stranaka pa do tvrdnje da se rezolucijom umanjuju žrtve komunista u borbi protiv fašizma.