Vjesnik: 27. 01. 2006.
Odzvonilo anonimnim donacijama
Ovaj Nacionalni program znatno je konkretniji od prethodnoga od 2002., za koji vlada opća ocjena da je bio »popis nikad ostvarenih želja«
ZAGREB - Hrvatski sabor uskoro će raspravljati o programu suzbijanja korupcije, koji će se ponajprije usredotočiti na sudstvo, zdravstvo, lokalnu samoupravu i političke stranke.
Ministarstvo pravosuđa izradilo je, naime, Nacionalni program suzbijanja korupcije od 2006. do 2008. godine s konkretnim mjerama i rokovima u kojima se moraju povući određeni potezi.
»Nacionalni program sastavni je dio strategije reforme pravosuđa. Program je prošao Vladina tijela i očekujem da će nakon Vladine sjednice u Mađarskoj biti pušten u saborsku proceduru«, kazala nam je ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt.
»Najbolje bi bilo da Program u Saboru bude donesen konsenzusom svih parlamentarnih stranaka, što bi potvrdilo njihovu vjerodostojnost«, napominje Škare-Ožbolt, dodajući da postoji otvorenost prema svim konstruktivnim prijedlozima za poboljšanje Programa. Sudstvo, zdravstvo, lokalna samouprava i političke stranke najrizičnija su područja u kojima u Hrvatskoj »obitava« korupcija, te se program usredotočuje upravo na njih.
Ističe se i da je jedan od glavnih generatora korupcije - nejasna i neprecizna kontrola financiranja političkih stranaka, a posebice su upitni anonimni donatori. To bi trebalo dokinuti donošenjem zakona o financiranju političkih stranaka, najkasnije do kraja rujna ove godine.
Trebalo bi zabraniti anonimne donacije, zatim darove »na ruke«, onemogućiti donacije pravnih osoba u kojima država i lokalna samouprava ima više od 25 posto udjela.
U sudstvu je antikoruptivni program predvidio mjere koje su Ministarstvo pravosuđa i Vrhovni sud već počeli provoditi. Odnose se na ustupanje predmeta s opterećenih na manje opterećene sudove, a do kraja ožujka sudovi se moraju očitovati o rješavanju svih predmeta starijih od pet godina.
Zdravstvo, prema kojem je javnost jako kritična kad je u pitanju korupcija, obuhvaćeno je također paletom mjera koje bi tu pojavu trebale, ako ne »srezati«, a ono svesti na najmanju mjeru.
Ponajprije treba učiniti javnom listu čekanja bolesničkih kreveta, dijagnostike i operativnih zahvata. Važno je predvidjeti povećanje broja bolesničkih kapaciteta, ali i racionalizirati zdravstveni sustav, o čemu će sigurno u idućem razdoblju biti još puno riječi.
Upućeni upozoravaju na delikatnost postojanja otvorenih bolesničkih lista, s obzirom na Zakon o zaštiti osobnih podataka, jer mnogi pacijenti ne žele da se zna za njihovu bolest, a ti podaci mogu se i zloupotrijebiti.
Jedna od vrlo važnih mjera je i kategorizacija zdravstvenih objekata koja je dosad nailazila na mnoge otpore. U gospodarstvu ponajprije treba poticati slobodu tržišnog natjecanja te predložiti program nastavka privatizacije.
Ovaj nacionalni program znatno je konkretniji od prethodnoga, donesenog 2002. godine, za koji vlada opća ocjena da je bio »popis nikad ostvarenih želja«. Nepodijeljeno je mišljenje da je postojanje političke volje presudno za suzbijanje korupcije, a to će se testirati »na terenu«.
Biljana Bašić