ZAGREB - Javnobilježnički uredi od sutra od sudova preuzimaju dio ovršnih postupaka. Svi stari ovršni postupci, nastali kao posljedica neplaćanja, primjerice režijskih troškova ili troškova učinjenih na kreditnoj kartici, ostat će na sudovima. No, od sutra (28. siječnja) s primjenom kreću izmjene Ovršnog zakona kojima je s ciljem rasterećenja sudstva javnim bilježnicima prebačen dio ovršnih postupaka. Iz sudske nadležnosti u ruke javnobilježničkih ureda ranije su prebačeni ostavinski sporovi.

- Ništa se u praksi neće promijeniti, osim što će se u gradovima u kojima je veći pritisak na sud ovršni postupci ubrzati - naglašava Ante Ilić, predsjednik Hrvatske javnobilježničke komore, dodajući da će preuzimanje dijela ovršnih predmeta sa sudova uspostaviti i malo više discipline pri plaćanju. Javni bilježnici, kako objašnjava Ilić, imaju obavezu svaki preuzeti posao dovršiti u roku od osam dana. To znači da će u tom roku buduća rješenja o ovrsi postajati pravomoćna. Kao i do sada, i nakon prebacivanja dijela ovršnih postupaka na javne bilježnike, građani će se na rješenje o ovrsi moći žaliti. Ako to osoba od koje vjerovnik potražuje dugovanja ne učini, rješenje postaje pravomoćno, pa vjerovnik može sjesti na plaću ili mirovinu dužnika. Koju će vrstu ovrhe, nakon pravomoćnog rješenja javnog bilježnika, odabrati vjerovnik ovisi o njemu samom. Ide li na naplatu iz plaće ili mirovine, pravomoćno javnobilježničko rješenje ima jednaku snagu kao i sudsko rješenje. No, ukoliko se odluči na ovrhu iz nekretnine ili pokretnine dužnika, u slučaj se ponovo se uključuje sud.

Građani najviše duguju za parkirne kazne i pauk, televizijsku pretplatu, vodu. Nerijetka su i dugovanja kartičarskim kućama. Potraživanja od neplatiša iskapčanjima najlakše naplaćuju telefonske kompanije i distributeri struje, dok ostalim vjerovnicima, bilo da je riječ o komunalnim poduzećima ili kartičarskim kućama, ne preostaje drugo nego da nakon niza opomena pokrenu sudske sporove.

Javni bilježnici, baš kao i sudstvo, mogli bi se suočiti s problemom neuredne dostave rješenja, jer mnogi dužnici ignoriraju poštanske obavijesti i ne dižu rješenja o ovrsi na pošti. I sam Ilić napominje da je puno lakše doći do presude nego do njenog uručenja dužniku. Što se tiče troškova ovršnog postupka, Ilić ističe da nikakvih promjena nema u odnosu na sadašnje stanje. Primjerice, za ovrhu do vrijednosti tri tisuće kuna plaća se pristojba u iznosu od 80 kuna, a javnom bilježniku, prema riječima Ilića, nakon plaćanja svih davanja ostane 15 kuna iz te pristojbe.