Vjesnik: 31. 01. 2006.
Počeo posao stoljeća za javne bilježnike!
Samo zagrebačka Čistoća namjerava u prosjeku 10.000 ovršnih zahtjeva dati jednom notaru, što će on naplatiti 800.000 kuna pl
us PDV!ZAGREB - Stupanjem na snagu Ovršnog zakona sve ovrhe na temelju vjerodostojnih isprava - a to su uglavnom neplaćeni računi za pričuvu, struju, vodu, televizijsku pretplatu - preuzeli su javni bilježnici ne bi li se time rasteretilo sudstvo i zajamčila učinkovitija naplata. No, uz najavljeno smanjenje broja neplaćenih računa, javnost smatra da se time otvara vrlo unosan posao za javne bilježnike u Hrvatskoj.
Po ovrsi manjoj od 3000 kuna javni bilježnici naplaćivat će 80 kuna i PDV, a sud je naplaćivao 100 kuna. No, to što je naplaćivao sud išlo je u državni proračun, a 80 kuna po računu plus troškovi dostave ide javnim bilježnicima.
Čistoća d.o.o. (trgovačko društvo u sastavu zagrebačkog Holdinga), ove će izmjene zakona početi primjenjivati tek najesen ove godine. »Suludo je započinjati ovršni proces osam dana nakon što račun nije plaćen jer mnogi građani nisu redoviti platiše, ali svaka dva do tri mjeseca podmire sve svoje zaostatke«, naglašava Ivica Knežević, zamjenik direktora Čistoće. Ipak napomen
uo je da će, zbog brzine i jednostavnosti rješavanja, u budućnosti vjerojatno svi slučajevi neplatiša upućivati jednom javnom bilježniku. Tako će u prosjeku samo jednom javnom bilježniku godišnje dopasti oko 10.000 ovršnih zahtjeva iz Čistoće, što će on naplatiti 800.000 kuna plus PDV.Od trenutačno 520.000 ovršnih zahtjeva, samo na Općinskom sudu u Zagrebu godišnje se preda oko 100.000 zahtjeva za provođenje ovrha. Kad bi se ta praksa nastavila i u ovoj godini, 50 zagrebačkih notara inkasiralo bi osam mili
juna kuna, plus 22 posto PDV-a!Predsjednik Hrvatske javnobilježničke komore Ante Ilić sumnja da će se bilježnici obogatiti. »Velik broj njih u malim mjestima živi na rubu egzistencije. U gradu Zagrebu, gdje je najveći opseg posla, i davanja državi su najveća. Tako se dvije trećine prihoda daje državi kroz pristojbe, PDV i porez na dobit, dok se iz ostatka još trebaju platiti zaposlenici i poslovni prostor«, smatra Ilić, te dodaje da bi bio zadovoljan i s 15 posto zarade od naplaćenog posla.
»Vjerovniku će sigurno biti u cilju i brža naplata«, nastavlja Ilić, »zbog čega će vjerovnici zahtjeve uputiti rasterećenijim uredima, što će dovesti do disperzije ovršnih predmeta po cijeloj zemlji«.
Davanjem posla bilježnicima, država se odrekla lijepog prihoda u korist efikasnijih ovrha. No, i dalje je upitno po kojim će kriterijima tvrtke angažirati bilježnike. Neki strahuju da bi na to mogla utjecati i osobna poznanstva.
Katarina Dimitrijević Hrnjkaš
, Tomislav Grdić