Slobodna Dalmacija: 02. 02. 2006.
DEMOGRAFSKI KRAH
SVE MANJE IZGLEDA ZA NOVOGA BOŠKOVIĆA, TESLU, MEŠTROVIĆA, IVANIŠEVIĆA, JANICU I IVICU ...Krajem stoljeća bit će nas 2,9 milijuna
MAJKA VIŠE NE RAĐA Od 1969. godine jedna majka u Hrvatskoj rađa manje od 2,1 djeteta, a krajem 20. stoljeća taj je broj pao na jedva 1,4 djeteta po jednoj majci. I ostarjeli smo, u prosjeku s 26 na početku prošlog stoljeća današnjih 39 godina
Nastavkom demografskih trendova iz 20. stoljeća u Hrvatskoj će za nekoliko desetljeća živjeti jedna četvrtina stanovništva manje nego danas. Najveći broj stanovnika Hrvatska je imala 1990. godine, oko 4,5 milijuna, a po svim prognozama krajem 21. stoljeća, uz pozitivan migracijski saldo tijekom čitavog stoljeća, imat će jedva 2,9 milijuna.
To su neki od podataka iz publikacije "Temeljne značajke demografskog razvoja Hrvatske - bilanca 20. stoljeća" čiji su autori profesori Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta prof. dr. Jakov Gelo i prof. dr. Anđelko Akrap te znanstveni novak na istoj katedri Ivan Čipin.
Recenzenti knjige akademkinja Alica Wertheimer-Baletić i dr. Ivo Nejašmić ističu kako su podaci u knjizi rezultat primjene de facto metodologije, međunarodno prihvaćene metode koja se odnosi samo na stanovništvo u zemlji, bez "inozemaca".
- Nepovoljni demografski procesi u nas, na koje demografi upozoravaju godinama, vrhunac su doživjeli 1991. godine i 2001. godine. Pri tom posebno treba izdvojiti depopulaciju i proces starenja - ističe akademkinja Wertheimer-Baletić.
Od 1969. godine jedna majka u Hrvatskoj rađa manje od 2,1 djeteta, a krajem 20. stoljeća taj je broj pao na jedva 1,4 djeteta po jednoj majci. Prilično smo i "ostarjeli", pa je prosječna dob stanovništva od 26 godina s početka prošlog stoljeća narasla na današnjih 39 godina.
Marijana CVRTILA
Pada Lika, bujaju Split i Zagreb
Osam hrvatskih županija danas ima manji broj stalnog stanovništva nego što ga je imalo početkom 20. stoljeća. Najveći pad pretrpjela je Ličko-senjska županija, koja je početkom prošlog stoljeća imala oko 186 tisuća stanovnika, a danas tek 50-ak tisuća. Najveći je skok u proteklom stoljeću doživio grad Zagreb, čiji se broj stanovnika od 1900. do 2001. godine povećao za 6,6 puta - sa 111,5 tisuća na 743 tisuće.
Povećanje bilježi i Splitsko-dalmatinska županija: početkom 20. stoljeća imala je oko 250 tisuća stanovnika, a početkom 21. stoljeća 434 tisuće.
Prije sto godina umirala djeca
Godine 2000. u Hrvatskoj je gotovo dvije trećine umrlih bilo starije od 70 godina. Godine 1900. gotovo polovica umrlih bili su mlađi od pet godina života.
Novorođenčadi koliko i 65-godišnjaka
Idućih desetljeća broj novorođene djece bit će izjednačen s brojem živućih osoba u dobi od 65 godina, bit će manje brakova, te manje obitelji s dvoje, troje i više djece, procjenjuju demografi.