Vjesnik: 04. 02. 2006.
Škare-Ožbolt: Loši suci ostali su bez posla!
Tijekom racionalizacije sudova treba paziti da otoci ne ostanu bez sudova, upozorili su zastupnici
ZAGREB - Strategiju reforme pravosuđa, o kojoj se u Hrvatskom saboru raspravljalo i u petak, HDZ-ovi su zastupnici ocijenili strateškim dokumentom koji će osigurati moderno, učinkovito i neovisno pravosuđe.
Uz izmjene više zakona koji su već donijeli bitne pomake u ujednačavanju sudske prakse te osiguranju suđenja u razumnom roku, naročito je isticana digitalizacija najvećeg broja zemljišnih knjiga. I vladajući su, kao i oporba, upozorili da u nužnoj racionalizaciji i smanjenju broja sudova treba paziti n
a to da područja posebne državne skrbi, posebice otoci, ne ostanu bez sudova.Glavna primjedba većine oporbenjaka ticala se nedorečenosti strategije koju su ocijenili »popisom lijepih želja«. Zato su u SDP-u krajnje skeptični glede njezine provedbe, a Josip Leko je primijetio i da, suprotno javnoj percepciji, nisu suci najveći krivci za loše stanje u pravosuđu. »Krivi smo i mi u Saboru, jer smo samo temeljne zakone mijenjali čak pet puta, što sigurno ne pridonosi stabilnosti sudstva«, rekao je.
Najveća je manjkavost hrvatskog pravosuđa nepostojanje jedinstvenog sustava obuke za pravosudne dužnosnike, posebice suce, smatra Alenka Košiša Čičin Šain (HNS), koja je upitala i zašto se tolerira suce koji loše rade.
Ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt odbacila je ocjenu da je strategija apstraktna. »Na kraju strategije je tablica s navedenim rokovima, pa vas pozivam da kontrolirate preuzete obveze«, uzvratila je, napominjući kako nije točno da loši suci ne ostaju bez posla. Već je 2004. bilo mnogo nadzora, kao
i lani, rekla je ministrica, podsjetivši na slučaj predsjednice suda na Supetru kao i u Makarskoj te na slučaj Trogir, gdje je predsjednik suda također razriješen. »Prigovori na nerad tih sudova i sudaca vuku se još od 2002. i 2003., ali tada ništa nije učinjeno«, zaključila je Vesna Škare-Ožbolt.Svi klubovi podržali su prijedlog izmjena Zakona o izvlaštenju u prvom čitanju kojima je cilj veća pravna sigurnost u prometu nekretninama i suzbijanje bespravne gradnje.
Prijašnji vlasnik neke nekretnine imao bi rok od pet godina za podnošenje zahtjeva za izvlaštenje, a uveo bi se i institut revizije izvlaštenja. Postupci izvlaštenja temeljili bi se na lokacijskoj dozvoli, a ne više na uvjetima uređenja prostora.
Ivka Bačić, Marijan Lipovac