Hrvatska ponekad ne prepoznaje vlastite uspjehe. U kakofoniji javnog čangrizanja, vrijeđanja i dernjave, rijetko se govori o tome da je neka institucija napravila kvalitetan program ili dobar posao, ili da je pojedinac, bez obzira na to ima li on političku boju ili ne, postigao uspjeh izvan očekivanog. U crnilo koje stvaraju neki kreatori javnog raspoloženja ne uklapaju se uspjeh i zadovoljstvo učinjenim. A ako je za uspjeh slučajno zaslužna Vlada ili neka državna služba, onda ga neće spomenuti oni koji Hrvatsku i danas prikazuju onakvom kakvu su je vidjeli prije petnaest godina.

Jedan od primjera koji dokazuje da šutimo o vlastitim uspjesima je projekt Hitro.hr, zahuktala informatizacija javne uprave kojoj smo svjedoci posljednje dvije godine. Iako je projekt nadvisio očekivanja stručne javnosti i uveo korisnike u blagodati informatičkog društva, u dijelu medija prikazuje ga se na razini nove računalne komponente koju je uvezla neka »šverc-komerc« firma. Javni servis Hitro.hr, kao i projekti e-učenje, e-gruntovnica i e-katastar presudni su za gospodarski razvitak zemlje, jer bez korištenja i kreiranja suvremenih tehnologija Hrvatska može ostati samo turistička razglednica na europskom industrijskom zemljovidu. Sa suvremenim poslovanjem i tehnologijom može postati mnogo više nego što je danas.

Stoga je zanimljivo primijetiti da je najveća, doduše indirektna pohvala projektu Hitro.hr došla iz Europske unije. Do sljedeće godine, prema preporuci Europske komisije, sve članice EU-a trebaju pokrenuti projekt »One stop shop« radi ubrzanja razvitka vlastitog gospodarstva. Projekt je vrlo sličan hrvatskom »One stop shop« projektu, odnosno servisu Hitro.hr.

Naime, kako je u izvješću pripremljenom za proljetni sastanak na vrhu Europskog vijeća napisao predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, potrebna je »nova inicijativa za pružanje veće potpore za mala i srednja poduzeća«. To se, među ostalim, odnosi na »otvaranje tzv. One stop shopova za buduće poduzetnike u svakoj zemlji članici do 2007.«. Usto, Barroso se zalaže za osnivanje europskog instituta za tehnologiju i za odvajanje dva posto bruto domaćeg proizvoda za obrazovanje.

Servis Hitro.hr ima urede u osam gradova, a preko njega je 1100 građana otvorilo tvrtku ili obrt. U počecima rada servisa za registraciju tvrtke trebalo je desetak dana, ali se vrijeme sad skraćuje.

Informatizacija javne uprave na dobrom je putu. Pokazuju to i reakcije korisnika, a i namjere europske vlade da članice EU-a naprave ono što u Lijepoj našoj već dobro funkcionira. Još je važnije da na tome primjeru vidimo kako je naša vlada preuzela europski način razmišljanja i osmišljavanja kako riješiti probleme. Borba protiv birokratske sporosti vodi se, možemo reći, na informatički način, u čemu Europa kaska za nama.