Jutarnji list: 09. 02. 2006.
HNB uvod
i novi porez na zaduživanjePiše: Jadranka Šević
Banke, podsjetimo, sve do prosinca prošle godine nisu imale porez na izvore sredstava koji uključuje leasing i garancije domaćim poduzećima za zaduživanje u inozemstvu
ZAGREB - Savjet središnje banke jučer je usvojio nove restriktivne mjere bankama, a riječ je o novom porezu na izvore njihovih plasmana ili o posebnoj obveznoj pričuvi na obveze banaka
stvorene po izdanim vrijednosnim papirima.Razlog zaoštravanja mjera je pokušaj banaka da izbjegnu dosadašnje mjere koje su u primjeni od prosinca prošle godine, kao i stalni rast kreditnih plasmana i inozemnog zaduživanja banaka.
Zaoštravanje mjera
Novi porez primjenjivat će se na osnovicu od siječnja i iznosi 55 posto, a primjenjivat će se na sve vrijednosne papire bez obzira na to kupuje li ih domaća ili strana osoba. Banke su inače usprkos dosadašnjim restrikcijama lani povećale kreditne plasmane za oko 19 posto.
- Moguće je da će banke tražiti i druge rupe, a ako se to dogodi, sljedeća mjera koja nam preostaje je ponovno uvođenje godišnjeg ograničenja rasta ukupnih plasmana - pojasnio je jučer za Jutarnji list guverner Željko Rohatinski.
Prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke, inozemni dug Hrvatske povećan je do kraja prošle godine s 12,5 posto ili 2,832 milijarde eura na ukupno 25,508 milijardi eura. Oko 47 posto novog inozemnog duga stvorenog u 2005. godini otpada na banke koje su povećale svoju zaduženost za 1,338 milijardi eura. Otprilike isto toliko ili 1,319 milijardi eura novog duga stvorila su poduzeća. Država je jedino lani smanjila svoje zaduživanje u inozemstvu na 174 milijuna eura novog duga.
Ambicije vlasnika
Banke, podsjetimo, sve do prosinca prošle godine nisu imale porez na izvore sredstava koji uključuje leasing i garancije domaćim poduzećima za zaduživanje u inozemstvu. Tada je uvedena obveza beskamatnog izdvajanja 55 posto iznosa na prirast inozemne pasive za svako zaduživanje banaka, i to u stranoj valuti na devizne račune HNB-a. Središnja banka je istodobno obećala bankama postupno spuštanje stope kunske obvezne rezerve s 18 na 16 posto kako bi bankama oslobodile oko četiri milijarde kuna za nove plasmane u ovoj godini.
Bankama je za ambicije njihovih inozemnih vlasnika taj manevarski prostor za kreditni rast bio nedovoljan, a u sreišnjoj banci su procijenili da su banke izdavanjem obveznica u sprezi s domaćim kupcima i inozemnim kreditorima pokušale pronaći novu rupu za izvrdavanje mjera. Inače, izdavanje kunskih obveznica najavila je ovih dana Raiffeisen banka u vrijednosti 600 milijuna kuna, a sličnu je namjeru za ožujak imala i Erste banka u prvotno planiranom iznosu od milijardu kuna.