PULA - Čak 70 posto anketiranih građana Hrvatske ne slaže se s prodajom nekretnine strancima i njih 62 posto bi podržali zakon kojim bi im se onemogućila prodaja imovine. No, najveći broj anketiranih (43 posto) nekretninu bi prodali strancu kad bi on ponudio tri put više novca od domaćeg čovjeka, odgovor je građana na pitanje iz ankete. To je samo dio dobivenih rezultata u anketi »Čije je moje« koju je provela tvrtka InfoNekretnine iz Rijeke od rujna do sredine siječnja.

Na pitanje kojem bi strancu najradije prodali nekretninu anketirani su odgovorili: Nijemcu (27 posto), Skandinavcu (12), Talijanu (10), Austrijancu (devet), Englezu (sedam) te po tri posto Ircu i Amerikancu. No, svaki četvrti anketirani svoju nekretninu nikako ne bi prodao Srbijancu. Devetnaest posto anketiranih je izjavilo da im je nepoželjan kupac iz Slovenije, a daleko manji broj anketiranih smatra da su to Arapi, Kinezi i Amerikanci.

Tvrtka InfoNekretnine je uz objavu rezultata ankete napravila i analizu kako su stranci uopće došli do nekretnina u Hrvatskoj.

Banke su tijekom pretvorbe i privatizacije postale vlasnici velikog broja nekretnina u Hrvatskoj. One svojim ključnim udjelima u mnogim poduzećima u stečaju svakim danom postaju još značajnijim vlasnicima nekretnina, a odavno je poznato da 90 posto hrvatskog bankarstva drže upravo stranci. Naime, po našim informacijama, više od 80 posto građana kupuje nekretnine na kredit: u slučaju nemogućnosti vraćanja kredita, zna se što znači hipoteka, kažu InfoNekretnine u zaključku ankete i dodaju da nisu samo banke one koje ulaze u vlasništvo hrvatskih nekretnina, što potvrđuju i agencije s terena. Mnogim bogatim strancima Hrvatska je jako zanimljiva zbog prirodnih ljepota. Kupnju obavljaju na način da fiktivno stvaraju tvrtke koje u Hrvatskoj ne rade ništa. Te tvrtke zakonito postaju vlasnici nekretnina, a novi vlasnik čeka da Hrvatska i formalno postane punopravna članica EU-a. Kada nakon određenog roka tržište nekretnina postane slobodno, ta će osoba moći prepisati nekretninu na svoje ime.

Sve je ovo bilo podnošljivo dok pojedini novopečeni vlasnici nekretnina nisu počeli s ograđivanjem svojih posjeda žicama i zidovima tako da su uzimali i što je njihovo i što nije. Loš primjer je zabilježen u Puli gdje su građani bezuspješno pokušavali zaštitarima pojedinih kampova objasniti da obalu ne može nitko zaposjesti pa ni stranac. Gori primjer je prodavanje zemljišta strancu u ribarskoj uvali Banjole. Pored ribarskih barki i malenih ribarskih kućica preko noći je osvanulo ogromno betonsko zdanje za masovni turizam, zaključuju iz tvrtke InfoNekretnine.

Od 1995. do 2004. godine pozitivno su riješena 3.553 zahtjeva stranih fizičkih i pravnih osoba za stjecanje prava vlasništva nad nekretninama u Hrvatskoj. Tijekom 2004. godine je zaprimljeno 1.646 zahtjeva, a 2005. (do 28. rujna) 1.570 zahtjeva stranaca. Dakle, u protekle dvije godine zaprimljeno je zahtjeva koliko je odobreno prodaja u proteklih devet godina.