ZAGREB - Prodaju nekretnina strancima trebao bi, uz ostalo, spriječiti najnoviji Vladin prijedlog zakona o otocima, po kojem nitko ne može prodati kuću, pašnjak, vinograd, maslinik na otoku ili čak cijeli mali otočić ako ga prvo ne ponudi državi ili lokalnoj samoupravi. Ta su pravila uvedena ponajprije zbog stranaca, ali ona će i hrvatskim državljanima onemogućiti kupnju na manjim otocima. Tako je Vlada moru propisa dodala još jedan, iako joj i dosadašnji, uz malo više inicijative, omogućavaju da spriječi rasprodaju Hrvatske do, pa čak i nakon, ulaska u Europsku uniju, a da pritom ne mora trošiti stotine milijuna kuna na kupnju nekretnina na vlastitom teritoriju.

Te je mogućnosti Vladi u ruke i dala Unija. Naime, Hrvatska se prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju obvezala da ni u jednom području, pa tako ni pri kupnji nekretnina, neće diskriminirati državljane članica EU-a. No Europa je Hrvatskoj odobrila izuzetak, pa se tako pravo njezinih državljana na kupnju nekretnina do 2009. godine ne odnosi na područja koja su zaštićena Zakonom o zaštiti prirode i na poljoprivredno zemljište. Zagreb i Bruxelles do ulaska Hrvatske u EU moraju dogovoriti hoće li se i u kojoj mjeri nakon isteka roka iz SSP-a pravo europskih državljana proširiti i na ta područja.

Prema dostupnim podacima, ta je odredba rezultirala time da stranci trenutno u Hrvatskoj ne mogu kupovati nekretnine na čak 63 posto teritorija. Tako im je onemogućena kupnja 31,5 tisuće četvornih kilometra poljoprivrednog zemljišta, što je 56 posto teritorija Hrvatske. Pravo na kupnju nemaju ni na područjima koja pokriva Zakon o zaštiti prirode, a ona, prema službenim podacima Ministarstva kulture, čine tek 6,81 posto površine Hrvatske.

Puno se vike diglo prije godinu dana upravo oko Zakona o zaštiti prirode, jer se Vlada hvalila da će zahvaljujući tom propisu zaštititi velik dio Hrvatske od prodaje strancima, makar je taj zakon u odnosu na prethodni doživio samo kozmetičke promjene. No unatoč bučnim najavama da se s donošenjem zakona kreće u zaštitu hrvatskih dobara, pogotovu u priobalju, u posljednjih je godinu dana, odgovorili su nam iz Ministarstva kulture, proglašeno samo jedno zaštićeno područje, i to spomenik prirode Stanište tisa u Parku prirode Papuk. Uz to je u postupku proglašenje parka prirode Lastovsko otočje i to je sve.

Mnogo se nade polagalo u kategoriju »značajni krajobraz«, koji, uz suglasnost Ministarstva kulture, proglašavaju županije, ali je broj ostao na 70, koliko ih je bilo i prije posljednjih izmjena zakona.

Značajni krajobraz je kategorija kojom su mnoge europske zemlje zaštitile i svoje gradove, odnosno stare jezgre, od prodaje nekretnina, jer krajobraz po definiciji može biti i kultivirani, a ne samo biološki predio. Tom se kategorijom štite i predjeli s kulturno-povijesnim vrijednostima. Na taj će se način, očekivalo se, zaštititi brojne stare jezgre gradova na Jadranu od rasprodaje, ali se to nije dogodilo. Razlog možda treba tražiti u tome što bi značajni krajobrazi i građanima Hrvatske onemogućili stihijsku gradnju, primjerice, apartmana i hotela u tim područjima, pa se lokalne vlasti ne odlučuju na njihovo proglašavanje.

Uz to, Hrvatska ima i mogućnost pozivanja na javni interes u liberalizaciji tržišta nekretnina, što je iskoristila Slovenija i dogovorila s EU-om da u prvih sedam godina svoga članstva može aktivirati ekonomsku klauzulu na tržištu nekretnina ako njezini građani budu imali slabiju ekonomsku moć i zbog toga pri kupnji nekretnina budu u podređenom položaju.