A nije nevažno napomenuti da u Hrvatskoj talijanske banke kontroliraju više od 40 posto bankarskog tržišta, dok su u Poljskoj u snažnoj konkurenciji sa suparnicima iz Evropske unije (iz Njemačke, Francuske, Irske, Švedske, odnosno Nizozemske). Stranci u Poljskoj posjeduju banke koje kontroliraju oko 80 posto bankarskog tržišta, dok je u državnom vlasništvu ostao PKO Bank Polski, zasad ipak pojedinačno najjača poljska banka.

U Poljskoj UniCredit posjeduje Pekao, drugu banku po snazi u zemlji. HVB mu je donio u “dotu” BPH. Alessandro Profumo, dinamični i pragmatični predsjednik UniCredita, htio bi naprosto objediniti te dvije banke, poslije čega bi Pekao-BPH bila najmoćnija komercijalna banka u Poljskoj, dok bi PKO Bank Polski spuznuo na drugo mjesto, ako ne bi dobio neku kompenzaciju.

Marcinkiewicz insistira na obavezi, koju je Profumo potpisao kupujući Pekao 1999., da UniCredit neće kupovati druge banke u Poljskoj. Stupanjem Poljske u Evropsku uniju ta obaveza više nije relevantna, smatra evropovjerenica za konkurenciju Neelie Kroes, jer je u neskladu s propisima Evropske unije. Marcinkiewiczeva vlada ne prihvaća to tumačenje. Financial Times, vodeći evropski ekonomski dnevnik, tvrdi da se pregovara o kompenzacijama i da je UniCredit ponudio Poljskoj da PKO Bank Polski preuzme Splitsku banku. Tako bi sačuvao prvo mjesto na rangovnoj ljestvici, ako to što znači, te bi istodobno poljski državni kapital ušao na hrvatsko tržište kao privatnik u banku koja je glavni investitor u dalmatinsko turističko tržište, trenutno jedno od najpropulzivnijih u svijetu.

Corriere della Sera prenosi mišljenje “poljskih diplomatskih krugova” da je takva solucija malo vjerojatna. Ipak, o njoj se raspravlja, a da hrvatska javnost ne zna kakvo mišljenje o toj eventualnoj operaciji ima Hrvatska narodna banka, niti što o tome misle Ivo Sanader i Božidar Kalmeta.

Belgijski KBC, francuski Societe Generale, mađarski OTP, poljski Pekao, grčki National bank, portugalski Millenium BCP i Hrvatska poštanska banka, prema dosadašnjim su informacijama bankarske grupacije zainteresirane za kupnju HVB Splitske banke. Među kandidatima se do sada nije spominjao PKO Bank Polski. Cijeli posao oko prodaje vode Credit Suisse First Boston i CAIB, koji bi sredinom ožujka mogli zaprimiti obvezujuće ponude. Tako bi se najvjerojatnije polovicom travnja znalo i kome će UniCredit prodati jednu od šest vodećih hrvatskih banaka.

Zainteresirani će banku platiti između 700 i 800 milijuna eura jer cijene banaka u regiji dosežu najmanje tri puta knjigovodstvenu vrijednost, koja za HVB Splitsku banku iznosi oko 230 milijuna eura. Iz igre je za sada izbačen odlukom guvernera Željka Rohatinskog belgijski KBC zbog neriješenih pitanja oko duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama. Mađarskom OTP-u problem bi mogla biti koncentracija u dalmatinskoj regiji, a HPB-u skupljanje novca za obvezujuću ponudu. Poljskoj Banci Pekao najveće je ograničenje upravo vlasnička povezanost s UniCreditom i Allianzom. (J. Š.)