Mi smo u novoj fazi odnosa. Tako je, pojednostavljeno rečeno, predsjednik Europske komisije Barroso objasnio novinarima, nakon razgovora s premijerom Ivom Sanaderom, zašto je sa suradnicima odlučio baš sada doći u službeni posjet Zagrebu.

Riječ je, prije svega, o simboličnoj gesti, ali gesti iznimne političke težine. Premijer Europske unije Barroso u Zagrebu je želio naglasiti da će odsad Zagreb i Bruxelles komunicirati na drukčiji, bitno kvalitetniji način. Do odluke o početku pregovora ta je komunikacija bila opterećena neriješenim haaškim pitanjem, no sada se uistinu može govoriti ne samo o novoj fazi, nego i o sasvim novoj razini u odnosima Zagreba i Bruxellesa. Važnost Barrosova dolaska je i u tome što je, unatoč Unijinim unutarnjim problemima, jasno rečeno da je hrvatska budućnost u EU neupitna. Bruxelles će se, naime, držati obećanja, jer je to dio europskoga ponašanja i naslijeđa koje u integracijskom procesu pokušava prenijeti svima što u njemu sudjeluju. Napokon, kada je Hrvatska počela pokazivati da drži do svojih riječi i da obećanja ispunjava, što je Barroso vrlo jasno naglasio, taj veliki pomak je postao moguć. Zagreb pak mora obaviti svoj dio posla i provesti sve potrebne reforme. Barroso je i u Saboru potvrdio da je zajednički cilj Zagreba i Bruxellesa punopravno članstvo Hrvatske u EU. Hrvatska se, dakle, ne treba plašiti bilo kakvog scenarija po kojem bi bila namjerno izostavljena iz proširenja samo zato što je među članicama došlo do, kako to Ollie Rehn zove, bluesa proširenja.

Upravo se Rehn u Zagrebu našalio, kazavši kako Hrvatska ne treba strahovati da od Unije neće dobivati dovoljno novca jer, kako joj napreduje gospodarstvo, još će na kraju biti među onim zemljama koje u zajedničku blagajnu EU-a uplaćuju, a ne da iz nje uzimaju novac.

Šalu na stranu, Barrosov posjet Hrvatskoj bio je i sasvim konkretan čin iskazivanja povjerenja: potpisan je ugovor kojim se upravljanje pretpristupnim fondovima iz Bruxellesa seli u Zagreb.