Vjesnik: 18. 02. 2006.

Sarajevo u strahu od »kosovskog modela«

Još postoji zebnja da u nekoj od »svjetskih kuhinja« Srbiji kompenzira eventualni gubitak Kosova i gubitak SCG na račun BiH

Premda gotovo svi vodeći predstavnici međunarodne zajednice u BiH tvrde da pitanje budućeg statusa Kosova i situacija koja bi mogla nastati nakon održavanja crnogorskog referenduma, neće bitnije utjecati na unutarnje prilike u Bosni i Hercegovini, u toj zemlji ipak još postoji zebnja da bi u nekoj od »svjetskih kuhinja« moglo biti pokušaja da se Srbiji gubitak Kosova i eventualna nezavisnost Crne Gore kompenzira na račun BiH, preciznije Republike Srpske (RS).

U takvom ozračju, očekuje se i mogući nastavak pregovora o ustavnim promjenama u BiH, na čemu inzistira službeni Washington. Američki državni podtajnik za politička pitanja Nicholas Burns poručio je da bi stranke u BiH mogle izgubiti kredibilitet kod SAD-a i europskih partnera ako se ne budu pridržavale washingtonskog dogovora iz studenog prošle godine, kojim su se obvezala ne promjene Ustava BiH do kraja ožujka 2006. godine.

Pregovori o ustavnim promjenama su upali u krizu nakon što se vodeće političke stranke u BiH nisu uspjele usuglasiti o nekim temeljnim načelima. Također, određeni bošnjački krugovi, prije svega oni iz Stranke za BiH strahuju da bi ustavne promjene o kojima se razgovara, a koje je inicirao američki Institut za mir, odnosno Donald Hays, zapravo mogle stvoriti nepovoljniju ustavnu situaciju u BiH, čak i u odnosu na Daytonski sporazum.

Professor Francis A. Boyle, bivši pravni zastupnik tužbe BiH protiv SRJ (sada SCG) pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu uputio je prošloga tjedna dramatično upozorenje tvrdeći da bi pristanak na »Haysove reforme« zapravo konsolidirao moć Republike Srpske i sigurno doveo do ujedinjena RS sa Srbijom (i Crnom Gorom).

»Nasuprot ovome, bosanski narod mora kategorično odbiti Haysove reforme i zahtijevati rad na ukidanju RS putem Međunarodnog suda pravde kad počne proces tužbe BiH za genocid protiv SCG u Hagu 27. veljače. Genocid mora biti poražen, a ne nagrađen«, tvrdi Boyle.

Službenici američke administracije odbacili su ovakve špekulacije, kao i cijeli niz diplomata angažiranih u BiH. Ipak, neke izjave, poput one što ju je srbijanski predsjednik Boris Tadić dao potkraj prošle godine francuskom Le Figarou, izazivaju sumnju da se u Srbiji još nisu posve odrekli teritorijalnih pretenzija spram BiH. Dio javnosti BiH je sa sumnjom gledala i nedavne susrete Tadića s najvišim dužnosnicima Republike Srpske. Uostalom, i predsjedatelj Vijeća ministara BiH Adnan Terzić nedavno je izrazio zabrinutost jačanjem radikalnih političkih pokreta u Srbiji.

U BiH zasad nema reakcija na neke prijedloge da se predstavnici BiH, skupa s predstavnicima ostalih zemalja u regiji, uključe u pregovore o budućem statusu Kosova.

Alenko Zornija