Jutarnji list: 18. 02. 2006.
Hrvatska najzaduženija u regiji
Piše: Jadranka Šević
Zbog inozemnog duga, Hrvatska unatoč početku pregovora s Europskom Unijom nije dobila viši kreditni rejting, što je znak nepovjerenja stranaca u naše gospodarstvo i Vladu, smatra Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta
ZAGREB - Inozemni dug Hrvatske je krajem prošle godine porastao na rekordnih 25,5 milijardi eura, što je gotovo šest puta više nego prije deset godina, kada je iznosio 4,3 milijarde eura.
Udjel duga u domaćem bruto proizvodu (BDP) tako je dosegnuo 84,7 posto, čime je Hrvatska postala najzaduženija u regiji. Udjel duga Hrvatske dvostruko je veći nego u Poljskoj, Rumunjskoj ili Češkoj, a čak sedam puta veći nego u Srbiji i Crnoj Gori.
Nimalo beznačajan i banalan
- Inozemni dug zemlje puno je veći problem nego što mi to mislimo. Stranim analitičarima on nije nimalo banalan i beznačajan. Pokazuje to i činjenica da, usprkos početku pregovora s EU, Hrvatska nije dobila viši kreditni rejting. Već tijekom ove godine to može djelovati na cijenu daljnjeg zaduživanja zemlje i niže inozemne investicije od očekivanih - naglasio je dr. Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.
Prema njegovim riječima, to upućuje na duboko nepovjerenje međunarodne zajednice u hrvatsko gospodarstvo i Vladu. Loši rezultati dosadašnjih mjera pokazuju, ističe, da je problem inozemnog duga u njegovom neracionalnom korištenju i u strukturnim reformama koje nisu obavljene.
Za racionalne bez ograničenja
Lovrinčević je izrazio sumnju u ograničavanje zaduživanja banaka, poduzeća i građana. Ako su građani i poduzeća racionalni u svojoj odluci o zaduživanju, a banke pritom odgovaraju samo na njihovu potražnju, pita se čemu onda ograničenja. Osim toga, naglasio je, banke se i dalje, usp
rkos mjerama, zadužuju.Banke su se najviše zadužile krajem 2005.
Banke su se, prema podacima HNB-a, istina najviše zadužile u studenome i prosincu 2005., s ciljem održavanja likvidnosti za rast plasmana u ovoj godini, no to zaduženje ušlo je u osnovicu novih mjera. Ovogodišnji beskamatni porez na izdane vrijednosne papire u iznosu od 55 posto na ukupnu vrijednost izdanja preduhitrile su, kako saznajemo, izdanja obveznica banaka od oko pet milijardi kuna. Cijela je igra banaka usmjerena na to da bondove kupe rezidenti koji nisu banke i prodaju ih bankama u inozemstvu.