Sredinom prošle godine zaduženost hrvatskih kućanstava dosezala je 33,9 posto hrvatskoga BDP-a

ZAGREB - Zaduženost stanovništva u Hrvatskoj dvostruko je veća nego u novim članicama Europske unije, upozorava se u posljednjem broju publikacije Hrvatske narodne banke Macroprudential Analysis.

Štoviše, zaduženost hrvatskih građana prema bankama veća je čak i u usporedbi s pojedinim starim članicama EU-a. U Italiji, primjerice, zaduženost kućanstava iznosi 27 posto BDP-a, što je znatno manje nego u nas. Pa ipak, podaci HNB-a pokazuju da su hrvatski građani u prosjeku manje zaduženi od građana zemalja Europske monetarne unije, koju čini 12 starih članica Europske unije, bez Danske, Švedske i Velike Britanije, te novih članica. Naime, zaduženost stanovništva u eurozoni krajem 2004. dosezala je 55 posto BDP-a, što je znatno više nego u Hrvatskoj, tvrde u HNB-u.

Zaduženost hrvatskih kućanstava proteklih je godina zabilježila snažan rast. Samo u prvih šest mjeseci 2005. godine udio duga kućanstva u hrvatskom BDP-u porastao je s 32,8 posto, koliko je iznosio krajem 2004., na 33,9 posto. Kao razloge tome u središnjoj banci navode ponajprije povoljne uvjete zaduživanja stanovništva kod poslovnih banaka. Ističu i kako podaci o servisiranju duga kućanstava ne daju razloga za zabrinutost.

Ipak, napominju kako bi, s obzirom na deviznu klauzulu, u slučaju značajnijeg pada vrijednosti kune prema euru, mogla doći u pitanje kreditna sposobnost stanovništva. To se posebno odnosi na mladi i obrazovani sloj zaposlenika, koji imaju malo vlastite imovine.

Adriano Milovan