Slobodna Dalmacija: 23. 02. 2006.
KADROVI P
OLITIČKA TRGOVINA UOČI SPAJANJA TAJNIH SLUŽBI U SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNU AGENCIJULučin umjesto Jarnjaka,
Karamarko ostaje glavniKRIŽALJKA Na mjestu predsjednika saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost SDP-ovac Šime Lučin zamijenit će HDZ-ovca Ivana Jarnjaka. Neupitni ostaju Tomislav Karamarko, sadašnji šef POA-e koja postaje SOA, i Ladislav Pivčević, šef Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, koji dobiva još i nešto veće ovlasti od dosadašnjih. POA-om kao odjelom upravljat će Josip Buljević
Piše:
Nikola PLANČIĆŠime Lučin, SDP-ovac i bivši ministar unutarnjih poslova, prije ljeta trebao bi zamijeniti HDZ-ovca Ivana Jarnjaka na mjestu predsjednika saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Lučinovo preuzimanje predsjedničke funkcije rezultat je političke trgovine između vladajućeg HDZ-a, kao jedne strane, te Ureda predsjed
nika i oporbenog SDP-a, kao druge strane. Predmet trgovine jest novi Zakon o sigurnosnim službama.Osnovna inovacija jest objedinjavanje Obavještajne i Protuobavještajne agencije u jedinstvenu Sigurnosno-obavještajnu agenciju, SOA-u. To je ujedno i jedina stavka oko koje nije bilo političkih sporova.
Nagodba s Pantovčakom
Prema neslužbenim informacijama Slobodne Dalmacije, HDZ oporbi prepušta čelno mjesto u saborskom Odboru kako bi imao što manje problema s SDP-om u instaliranju novog Zakona o sigurnosnim službama. SDP prihvaća ponuđenu šansu, a Ured predsjednika blagoslivlja HDZ-ov potez. Smisao nagodbe je ovakav: predsjednik Republike Stjepan Mesić neće se protiviti HDZ-ovu kandidatu za šefa SOA-e, a zauzvrat će on odlučivati o šefu Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost koji predstavlja profesionalni nadzor nad tajnim službama.
Tako Jarnjak gubi poziciju čelnika saborskog Odbora, ali su, unatoč zakonskim promjenama, neupitni Tomislav Karamarko, sadašnji šef POA-e koja postaje SOA, i Ladislav Pivčević, šef Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, koji dobiva još i nešto veće ovlasti od dosadašnjih.
Natezanje potrajalo
Čelnu poziciju u saborskom Odboru za nacionalnu sigurnost, pod parolom jačanja demokracije, SDP potražuje još od 2003. i izborne pobjede HDZ-a. No, uspjeh je zabilježio tek kada je međunarodna zajednica zatražila hitnu promjenu zakona o tajnim službama.
Natezanje je ipak potrajalo. Karamarko je, naime, prvotno načinio zakonski prijedlog kojim je agentima tajne službe valjalo dati policijske ovlasti, tražeći da se ustroji također specijalna jedinica za "fizičku" ispomoć tajnim agentima. No, Mesićev ured usprotivio se cijelom nizu Karamarkovih ideja. Zbog toga je zakon stalno morao prolaziti "doradu". Treća Karamarkova ideja odbijena je samo djelomič
no: da se ukine tijelo civilnog nadzora nad njegovom agencijom. Čak je zaprijetio ostavkom na sadašnju dužnost ako se Vijeće ne ukine. Kao kompromisno rješenje, Vijeće za civilni nadzor tajnih službi ostaje, ali mu se smanjuju ovlasti.Grubišić na gubitku
Objedinjene u zajedničku SOA-u, sadašnja OA, koja se bavi obavještajnim radom, i kontraobavještajna POA-a postat će samo odjeli iste tajne službe. POA-om kao odjelom upravljat će Josip Buljević, danas već Karamarkova desna ruka. Šef obavještajnog odjela,
današnje OA-e, trebao bi i nadalje ostati Veselko Grubišić, ako pristane na takvu "degradaciju". Nestankom autonomne Obavještajne agencije i njezinim pretvaranjem u jedan odjel SOA-e Grubišić će, prije svega, izgubiti samostalnost u financijama, u kreiranju pravilnika, broja zaposlenika i visinu njihovih plaća.Jedina sporna stavka, dakle, ostaje djelovanje Vijeća za civilni nadzor. Novim zakonom Vijeće de facto gubi sve bitne ovlasti. Članovima Vijeća zabranit će se ulaz u prostorije tajne službe i pristup dokumentaciji SOA-e, što se smatra ključnim za ozbiljnu kontrolu. Pravo da nenajavljeni uđu u prostorije POA-e i pretraže špijunsku dokumentaciju omogućilo je Vijeću rješenje afere s novinarkom Helenom Puljiz. Štoviše, Karamarko, danas najveći protivnik V
ijeća, osvojio je sadašnju poziciju zato što je isto Vijeće otkrilo špijunske zloupotrebe njegova prethodnika.