Večernji list: 27. 02. 2006.
INTEGRACIJE Ulaskom u EU hrvatskim će ribarima uprav
ljati Europska komisijaBruxelles protiv modernizacije flote
Autor: Stojan DE PRATO
Koliko će i kakvih ribarskih brodova Hrvatska smjeti imati, te koliko će koje ribe smjeti loviti, po ulasku u Europsku uniju neće više određivati vlada u Zagrebu, nego Europska komisija. EK će te odluke temeljiti na reformiranoj Zajedničkoj ribarskoj politici (CFP) te na mišljenjima znanosti. Iako je hrvatsko ribarstvo desetljećima zanemarivano, dok susjedna Italija ima veliku ribarsku flotu, namjera hrvatske Vlade da pomog
ne gradnju 26 koćarica naišla je na sumnjičavost Bruxellesa.Naime, CFP zabranjuje ulaganja u povećanje ribarske flote, a novcem iz europskoga proračuna namijenjenim ribarima smije se koristiti samo za njihovu prekvalifikaciju, te za osuvremenjivanje, rezanje ili prenamjenu brodova u druge – ponajprije turističke – svrhe. Ivan Katavić, voditelj radne skupine za poglavlje Ribarstvo, o čemu je u petak u Bruxellesu održana prva mijena “screeninga”, napominje da Hrvatska sve do ulaska u EU može svoju flotu mod
ernizirati i obnavljati vlastitim novcem.Hvatanje koraka
– Odgovorno tvrdim, temeljem znanstvenih pokazatelja, da hrvatska ribolovna flota ne prelazi raspoložive prirodne mogućnosti, pa, zbog potrebe konkurentnosti, moramo uhvatiti korak sa zemljama koje ribare na istome području – napominje Katavić. Prema CFP-u, Hrvatska će također morati ulagati u opremu za satelitsko praćenje svih ribarskih brodova duljih od 12 metara, te u opremanje luka za istovar ribe. Osnovni cilj reforme CFP-a, koja je započela 20
02. godine, bio je osigurati očuvanje ribljih vrsta, naročito u Sjevernome moru.Povoljna prognoza Njihov nestanak neće samo ugroziti bioraznolikost nego izravno opstanak 270.000 obitelji, koliko ih na području EU danas živi od ribarstva. U Sredozemlju stanje još nije toliko kritično kao u Sjevernome moru jer u njemu prevladava “manufakturno” ribarstvo. Katavić ističe da je za naše ribare vrlo povoljno to što će do 2012. u Sredozemlju unutar 12 milja od obale isključivo pravo ribarenja imati domaći ribari.
GRANICE Predsjednik Europske komisije Barroso uoči posjeta Sloveniji poručio: Barroso Slovencima: Sporove rješavajte s Hrvatskom!
Autor: Vlado ZAGORAC
Slovenija i Hrvatska morat će svoja bilateralna pitanja riješiti same, a ne u sklopu pregovora o ulasku Hrvatske u EU, izjavio je slovenskim novinarima u Bruxellesu predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso s kojim se, uoči njegova službenog posjeta Sloveniji, razgovaralo i o slovensko-hrvatskim graničnim problemima.
Da Slovenija svojim neriješenim pitanjima s Hrvatskom ne bi smjela opterećivati EU, ustrajno ponavlja i slovenski predsjednik Janez Drnovšek, a šef diplomacije Dimitrij Rupel naglašava da vrijeme za slovensko-hrvatski dogovor dolazi s početkom pristupnih pregovora Hrvatske s EU. Barroso u dvodnevni posjet Sloveniji dolazi u srijedu, nakon nedavne turneje zemljama Balkana, gdje se, kako je kazao, svojim očima uvjerio u nužnost europske perspektive te regije.
Uvjet je da se, osim suradnje s Haaškim sudom, ispune politička i gospodarska mjerila. Svaku državu treba ocjenjivati prema njezinim vlastitim postignućima i stoga nije moguće očekivati da će u EU ući kolektivno, kazao je Barroso.
MALTEŠKI PRESEDAN - Ograničenje ulaska stranih ribarica
Malta se izborila za ograničenja ulaska ribarskih brodova ostalih država članica u zonu 25 milja od obale, pa bi se naši pregovarači, uz dobre argumente, mogli pozvati i na taj presedan.
Hrvatski će pregovarači nastojati postići izuzeća ili odgodu primjene acquisa za pojedine tradicionalne ribarske alate i brodove, poput tramate. Ta se mala koćarica rabi za izlov girica uza samu obalu, a CFP je ne dopušta jer u njezinoj mreži zaostanu i drugi morski stvorovi, pa ugrožava bioraznolikost.
Za izuzimanje treba dokazati da se tramatu ne upotrebljava u mjeri u kojoj bi ugrozila opstanak živih vrsta.